Trumpove tarife i moda: Mnogo gubitnika – i samo jedan pobednik

autor Božica Luković
tarife

Visoke tarife koje je Donald Trump uveo za više od 180 zemalja imaće ogroman uticaj na modu u SAD i celom svetu, a kako neki mediji pišu, „unazadiće industriju za 50 godina“. Tarife uvedene na takozvani „dan oslobođenja“ podrazumevaju 10% carine na sve uvoze u SAD, a zemlje sa kojima Amerika ima veće trgovinske deficite suočavaju se sa još višom stopom.

Nekoliko od ovih zemalja ključne su za lanac snabdevanja u industriji mode. Kina, gde svi od Prade do Zare outsourcuju proizvodnju, suočava se sa carinom od 54%. Vijetnam, gde je prošle godine proizvedeno više od polovine Nike obuće, biće podvrgnut carini od 46%. Pakistan, ključni proizvođač teksas proizvoda, biće pogođen carinom od 29%. Bangladeš, gde proizvodnja odeće čini do 80% ukupnog izvoza, biće podvrgnut porezu od 37%, dok će EU, koja čini barem 70% globalnog tržišta luksuznih dobara, biti pogođena carinom od 20%.

Sjedinjene Američke Države su jedan od najvećih svetskih potrošača odeće i obuće, a više od 98% odeće u zemlji se uvozi. U januaru su izveštaji sugerisali da bi tržište luksuzne mode moglo imati koristi od povećanog poverenja potrošača u SAD. Međutim, industrija se sada suočava s većom nesigurnošću nego ikada pre.

KAKO SU SE TRUMPOVE TARIFE ODRAZILE NA POPULARNE BRENDOVE?

Na tržištima su akcije mode drastično pale nakon što su najavljenje tarife. Akcije britanske marke Burberry pale su za 10% u četvrtak, a zatim još za 6% u petak prošle nedelje. Kering, matična kompanija brendova kao što su Gucci i Saint Laurent, takođe je oštro pala, kao i LVMH, čiji portfelj uključuje Dior i Louis Vuitton.

Postoje glasine da bi Prada, koja se očekivala da bi uskoro mogla da završi akviziciju brenda Versace od Capri Holdings, mogla da pauzira tu akciju dok se tržište ne smiri.

Dok se neki brendovi čine da su bili iznenađeni najavom o carinama, LVMH se već nekoliko godina javno povezuje s Trumpovom administracijom. Ima dve fabrike u Kaliforniji i jednu u Teksasu koje čine 50% obima proizvodnje u SAD-u. Bernard Arnault, izvršni direktor LVMH-a, sa kćerkom Delphine i sinom Alexandreom prisustvovao je Trumpovoj drugoj inauguraciji.

Van luksuznog tržišta, brend obuće Steve Madden zabeležio je pad akcija od oko 30 procenata od 2. aprila. Većinu svojih proizvoda proizvodi u Kini, koja sada suočava sa visokim carinama, a iako je agresivno diverzifikovao proizvodnju van zemlje, alternativna odredišta za nabavku suočavaju se sa visokim carinama na svoj način.

Maloprodajni brendovi niskih cena poput Shein i Temu, koji trenutno koriste izuzeće de minimis, trgovinsko pravilo koje omogućava ulaz robe vredne manje od 800 dolara u SAD bez carine, takođe su u opasnosti.

Trump je izdao izvršnu naredbu da ukine izuzeće de minimis početkom februara, a zatim je brzo poništio tu odluku, ali američka vlada očekuje da će ga eliminisati čim bude uspostavljen sistem za „potpuno i brzo procesuiranje i prikupljanje carinskih prihoda.“ Da bi izbegao ovaj problem, Temu je počeo da usmerava američke potrošače ka robi koja se šalje iz američkih skladišta, dok je Shein otvorio distributivne centre u SAD-u i kancelariju u Sijetlu tokom poslednjih nekoliko godina.

Američki modni brendovi kao što su Calvin Klein i Tommy Hilfiger našli su se u središtu trgovinskog sukoba SAD i Kine. Početkom ovog meseca, ministarstvo finansija Kine stavilo je PVH, njihovu matičnu kompaniju, na svoju „listu nepouzdanih entiteta“, što bi moglo dovesti do novčanih kazni i drugih sankcija. Ovo je prvi put da je potrošački brend dodat na ovu listu.

Neizvesnost u vezi sa budućnošću proširio se i na lanac snabdevanja, gde su proizvođači nervozni zbog potencijalno razarajućeg udarca njihovim poslovima. Mnogi proizvođači odeće u Aziji već rade s izuzetno malim profitnim marginama i mogli bi se pobuniti ako brendovi počnu tražiti sniženje cena kako bi pokrili svoje troškove, kao što je navodno uradio Walmart.

Sada kada su nove tarife na snazi, neki brendovi će se suočiti sa izazovima brže nego što su očekivali. Kompanije koje se bave modom i obućom naručuju proizvode mesecima unapred i možda su planirale određeni iznos za uvoznu carinu. Međutim, proizvodi koji se sada prevoze iz Azije biće podložni mnogo višim carinama nego što su to prvobitno predvideli kada stignu. Ovaj scenario mogao bi značajno opteretiti novčani tok, posebno malih brendova.

KAKO ĆE TARIFE UTICATI NA CENE – I KOME IDU NA RUKU?

Kada vlade uvedu tarife, one zapravo oporezuju uvezene proizvode i primoravaju kompanije koje prave te proizvode da plate više za njih.

Kada kompanije snose ove troškove, mogu ih apsorbovati ili preneti na kupce. U mnogim slučajevima, mogu učiniti oboje. Na primer, Trump je nedavno uveo 25% porez na sve uvezene automobile i delove. Goldman Sachs je rekao da bi Trumpove tarife na strane automobile mogle povećati cene od 5.000 do 15.000 dolara, zavisno od modela.

Stoga, na osnovu ovih pokazatelja, sigurno je pretpostaviti da ćeu SAD odeća i obuća značajno poskupeti.

Verovanje da bi ove tarife mogle brzo obnoviti proizvodnju mode u SAD je nerealno. Potrebno bi bilo mnogo godina ulaganja kako bi se izgradila infrastruktura i da bi se zamenili proizvodni kapaciteti koja su decenijama premeštani u inostranstvo. Za industriju odeće, to je jednostavno nemoguće na skali koja bi bila potrebna.

image 6752253
instagram therealreal

Ali postoji jedan potencijalni pobednik kojem će tarife doneti profit: spora moda.

Spora moda je pokret koji se zalaže za ekološki održiv i etički proizveden pristup maloprodaji, naglašavajući, na primer, kupovinu polovnih stvari. Kalifornijska online platforma za preprodaju The RealReal uglavnom je prebrodila oluju, a slična platforma, ThredUp, je zabeležila mali porast svojih akcija od 2. aprila, što je retki uspon u godinama stagnacije za ove kompanije.

CEO ThredUp-a, James Reinhart, nazvao je ukidanje izuzeća de minimis za Kinu „izjednačavanjem uslova tržišta koje je bilo dugo potrebno.“

„Godinama je de minimis rupa pružala nepravednu prednost maloprodajcima brze mode, omogućavajući im da preplave tržište jeftinim, kratkotrajnim proizvodima, dok su zaobilazili uvozne carine. ThredUp ovo pravilo vidi kao značajnu pobedu za i životnu sredinu i budućnost održive mode.“

Fotografije: instagram databutmakeitfashion; therealreal