„Moderni Panteon“: Kako izgleda zgrada projektovana bez svrhe
Arhitektura koja se opire normama.

Povezano
Kioi Seido je „zgrada bez svrhe“ u Tokiju, koju je projektovao arhitekta Hiroshi Naito. Ova petospratna struktura nema specifičnom namenu, ali ipak naglašava moć promišljenog dizajna.
U Japanu je nazivaju i „moderni Panteon“. Nesporno je da već stoji kao jedna od najtrajnijih građevina u Tokiju za decenije koje dolaze, a koja je uglavnom zatvorena za javnost.
Evo zašto je ova zgrada posebna.
Kioi Seido – zgrada bez svrhe
Zgrada je suštinski betonski kub visine 15 metara zatvoren unutar staklene membrane, uzdignut od zemlje za 3,6 metara. Ovaj niži nivo služi kao ulaz i prvi galerijski prostor.

Ceo prizemni sprat je prekriven neiskorišćenim kawara krovnim pločicama prenamenjenim iz peći u prefekturi Šimane.
Stepenice vode do gornjeg volumena, gde se druga galerija otkriva kao ogroman troetažni atrijumski prostor. Kroz zgradu, unutrašnji i spoljašnji beton je teksturiran otiskom drvene daske koji stvara toplu dualnost, pored kedra korišćenog za zidove, stepenice i balkone.
Kontrast oba materijala stvara harmonizovan, topao prostor. Prirodna svetlost dolazi kroz devet kasetiranih krovnih prozora na plafonu atrijuma.

Četiri velika poligonalna stuba podržavaju monolitnu betonsku strukturu, ali je sloj „spoljašnje kože“ od stakla taj koji doprinosi njenoj modernosti, omogućavajući protok vazduha i delujući kao pokrivač za istureno stepenište od drugog do trećeg sprata.

U suštini, Kioi Seido izaziva utilitarne norme nudeći kontemplativni prostor bez unapred definisane svrhe. Odustaje od komercijalnih ili stambenih funkcija u korist izazivanja iskustva kroz svetlost, materijalnost i formu – retka arhitektonska izjava u gradu koji je pretežno fokusiran na praktičnu i ekonomsku upotrebu prostora.
Ideja o zgradi bez unapred određenog razloga za postojanje je i arhitektonska znatiželja i kritika savremenog urbanog života u Japanu. Poziva na dijalog o tome šta arhitektura može biti ako se oslobodi stroge ekonomske ili društvene funkcije, što je retkost u jednom od najgušće razvijenih gradova na svetu.
Naslovna fotografija: Finbarr Fallon / Alamy / Profimedia