Hvala ti, bako: Evo zašto muškarci danas nose šalove

Iako je danas simbol stila, istorija te pravougaone trake je češće povezivana s vojnim uniformama i stadionima nego sa modnim algoritmom! Da li se to danas menja?

autor Uroš Popović
šal

Milenijac sam, tu su i prve sede. Po definiciji, pričamo o generaciji koja je svedočila skoku sa analognog na digitalni svet. Ako smem da dodam, to je i ekipa koja u folderu najranijih sećanja sasvim sigurno ima i grebuckanje ručno pletenog vunenog šala. Garantujem.

Po nepisanom pravilu dvobojni, sa nespretno zašivenim, često nestrazmernim resama, ti prvi šalovi bili su, uz Akiak čizme, verni zimski saveznici do kasnih razreda osnovne škole…Slike sa rekreativnih nastava ili grudvanja danas su dokazi u masovnoj arhivi.

Onda je za većinu tinejdžera u gradu, pa i potpisnike redova na dnevni red došlo i čuveno pitanje: Dećko, za koga navijaš?

Ranih dvehiljaditih, pre danas pomalo istrošenog casual talasa, pripadnost sportskom klubu nije bila moguća bez the šala koji je imao obeležja fudbalskog kluba ili navijačke grupe.

Nosio se ponosno, branio po svaku cenu – pogotovo na dan utakmice… Ja sam odabrao crveno-beli. Imam ga i danas.

Tek kasnije, nakon mnogobrojnih derbija, izbledele Mont jakne smo zamenili prvim studentskim kaputima koji više nisu trpeli šareni stadionski stil. Indeks je bio u džepu, pa je većini, poput mene, pogled tada uveliko bio okrenut ka Ostrvu i modi koju danas tako dobro nosi Vini Džons.

Bilo je to vreme dial-up interneta, pa su se informacije prenosile s kolena na koleno a upijale ili iz fanzina ili sa putovanja. Mašta je radila u tri smene.

Na radaru je naravno bio papreni Burberry, utešnu nagradu je predstavljao nešto diskretniji Aquascutum, ali je malo ko taj nepuni metar čiste vune u praksi mogao i da dosanja…

profimedia 0965250805
Foto: AAF/CAMERA PRESS / Camerapress / Profimedia

Štednja od džeparca ili rođendanskog fonda nije bila opcija, pa je prvi ozbiljniji šal čekao neko bolje vreme tj. platu. Danas, kada je ona makar prvih dana u mesecu na računu, dočekali smo svojih pet minuta, jer izbor nikada nije nudio više opcija. Cinici će ipak reći da to više nije to i da je kvalitet značajno opao.

Kašmir ili vuna, „šninkerski“ italijanski stil ili urbani fazon sada je na klik od svih nas, što nas dovodi i do jednog pub kviz pitanja: a kako je šal postao aksesoar bez kojeg se ne može zamisliti kršteni fall/winter dan?

profimedia 0959191210
Foto: AAF/CAMERA PRESS / Camerapress / Profimedia

Od bojnog polja do crvenog tepiha – gde je tu šal?

Mnoge će začuditi podatak da muškarci više od dve hiljade godina nose oko vrata razne vrste tkanina. Historia magistra vitae est, pa danas znamo da taj prvi rudimentalni šal potiče iz Kine. Na Istoku, pod vladavinom dinastije Ćin, šalovi su korišćeni u vojsci kao oznaka ranga. Oficiri su nosili fancy svilene, dok su obični smrtnici nosili skromnije pamučne šalove. Ako malo razmislimo, nije mnogo drugačije ni danas…

Prvi, arhaični šalovi služili su za bordu sa niskim temperaturama ili kao simboli pripadnosti raznoraznim grupama…

Mnogo epoha kasnije, ali i dalje pre sartorial faze, šal je imao važnu ulogu u antičkom Rimu. Te rane verzije, nazivane „sudarium” (tkanina za znoj), služile su za upotrebu po vrućem vremenu, ali i za isticanje imućnosti na događanjima.

Do 19. veka muški su šalovi već imali višestruku namenu te su se, u skladu s društvenim očekivanjima, nosili svakodnevno. Zimi naročito. Buđenjem mode, makar među pripadnicima višeg staleža, beli šal je polako ali sugurno počeo da daje notu elegancije svečanom odelu posh muškaraca.

šal
Foto: Claire Guillon / Camerapress / Profimedia

Holywood je dao svoj doprinos, pratili su ga marketing i kapital pa je usledio cunami koji danas prate društvene mreže.
Kvalitet i dalje vodi bespoštedan rat s kvantitetom, ali je šal dobio najvažniju bitku: umesto praktičnog predmeta postao je obavezni modni dodatak svake garderobe.

Što se mene tiče, kvalitetan karirani šal i dalje ništa ne može da zameni.

Kada dođe matchday, zna se, crvena boja nema konkurenciju…