Guardian je objavio listu 100 najboljih knjiga 21. veka. Izdvojili smo naše favorite

    30.09.2019.
    RECOMMENDED

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2019/09/100-knjiga.gif

    Svaku epohu u istoriji obeleže određena dela, vizuelna ili književna, koja uspevaju da “uhvate” atmosferu nekog vremena, bliže je dočaraju, otvore pitanja bitna za neku dekadu ili pak odgovore na njih. Tako, automatski postaju kapitalna i simbolična za to vreme i njegov sinonim. Vodeći se time Guardian je napravio listu 100 najboljih knjiga XXI veka, to jest knjiga objavljenih od 2000. godine. Selekcija je napravljena kao poseban projekat o najznačajnijim pojavama 21. veka i celokupan projekat uključuje knjige, filmove, serije i umetnost koji su obeležili ovaj vek. Među najboljim knjigama našle su se: “Persepolis“ Marjani Satrapi na 47. mestu, “The Levels of Life” Juliana Barnesa, dva mesta iznad, “The Year of Magic Thinking”, Joan Didion (40), “Sapiens Yuval, Noahe Harari (21), “Chronicles: Volume One” Boba Dylana, među poslednjima, ali i neizbežni “Harry Potter”, u ovom slučaju četvrti deo. Donosimo vam pet omiljenih naslova sa liste (koja će vas sveukupno možda i iznenaditi). Ukoliko ste već pročitali naslove iz izbora, samo nastavite da skrolujete dalje po listi u potrazi za novim must read delima, ima ih još 95, tako da, samo lagano i strpljivo.

    “Sedam kratkih lekcija iz fizike”, Carlo Rovelli, 2014.

     

    Sjajan vodič za sve one koji nisu genijalci iz oblasti fizike, i realno ni ne pretenduju to da budu, ali ih ona zanima. Dubine vremena, prostora i kosmosa se otkrivaju uz “stručno vođenje” jednog od briljantnijih umova današnjice. Veoma jasno i pregledno, pomalo lucidno, nimalo suvoparno, veoma razigrano i zabavno, i užasno važno. Kao što je The New York Times Book Review istakao ovo je “jasna, elegantna i munjevita šetnja kroz neke od najvećih zamisli u fizici” i ne bismo imali ništa više da dodamo.

    5

     

    “Ne daj mi nikada da odem” Kazuo Ishiguro (2005.)

    4

    Kao i u ostalim svojim knjigama, Išiguro čitaoca postepeno uvodi u svet drugačiji od onog koji na pri pogled vidimo. Priču pripoveda Kathy i u prvi mah deluje kao priča o klasičnom ljubavnom trouglu. Kathy, njena neobična i ćudljiva drugarica Ruth, i jednako neobičan momak Tommy. Njih troje su nerazdvojni prijatelji, sa bliskošću koja na momente postaje i komplikovan splet međuodnosa. Međutim, kako se priča odvija, i njihov odnos komplikuje, komplikuje se i celokupna radnja koja postaje sve misterioznija. Ovaj roman je magazin Time proglasio za najbolji roman 2005. godine, a po njemu je snimljen i film sa Carey Mulligan, Keirom Knightley i Andrew Garfieldom u glavnim ulogama.

    „Second-hand time“ , Svetlana Aleksievich (2013.)

     

    Neverovatno snažno štivo nastalo iz direktnog, živog svedočenja. Svetlana je snimala hiljade i hiljade sati svedočenja običnih ljudi koji su živeli u vreme Sovjetskog Saveza i njegovog kraha, ne bi li oformila što realniju sliku, iz usmenog svedočenja napravila pismeno o svakodnevnom životu u SSSR. Pisci, konobari, doktori, vojnici, zarobljenici u gulazima, svi oni su našli ovde mesto i dobili prostor za svoj glas i svoju istinu i priliku da podele životne priče, zabrinutost, ljutnje, razočaranja. Istinski nezaboravna knjiga o Čoveku, koja je istovremeno i teška za čitanje i katarzična i budi empatiju.

    3

    2

    Devet kratkih priča koje donose vrlo realističan, vrlo životan osvrt na sreće, nesreće i istine, koje pre ili kasnije svi proživimo. Delikatni momenti, neočekivana uživanja, i vrlo uspešan poduhvat autorke da na jednom mestu objedini sve ono što je suština života. Njegove nesavršenosti, ponavljanja, paterni, kontradikcije. Ove priče otvoreno i bez predrasuda govore o starenju, ljubavi, prevari, mentalnim oboljenjima, smrti, ljubavi i portretišu život u svoj njegovoj sirovosti.

    “Persepolis”, Marjane Satrapi (2000.)

     

    Francuska spisateljica, ilustratorka, i rediteljka iranskog porekla donosi autobiografsku priču o odrastanju u Iranu 80-ih, tokom revolucije. Takozvani „roman u stripu”, koji je kasnije pretvoren i u animirani film, govori o pank roku, ratu, revoluciji, porodici, tradiciji, poziciji između Istoka i Zapada, i svemu što je nerazmrsivo isprepletano i bilo deo njenog odrastanja, ali i mnogih koji su se našli u sličnoj poziciji.

    1

    Saznaj više:
    Povezani članci: