„Koliki je moj deo“ i zašto je važno da pričamo o ženama i nasleđivanju

    17.08.2022.
    RECOMMENDED

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2022/08/deocover.gif

    Izraz „žensko dete – tuđa kuća“ potiče iz perioda kad su se porodice primarno bavile poljoprivredom i veći broj dece se smatrao većim ljudskim kapacitetima za rad u polju. Sada te poslove uglavnom rade mašine ali se i dalje zadržao ovaj pogrdan izraz. U Crnoj Gori koristi se i termin „tuđa večera“, pogrdni naziv za ćerku, jer se zna da će se ona svojom udajom otuđiti od primarne porodice. Kroz ove termine i odnos prema ženskoj deci možemo pročitati i odnos koji ovo podneblje i dalje gaji prema ženama, a kada je nasledstvo u pitanju. Iako zakon na papiru jednako tretira naslednike i naslednice, utkanost patrijarhalnih obrazaca u porodične odnose, pravosudni sistem kao i ekonomsko nasilje doveli su do situacije da u 21. veku u Srbiji samo 25% žena ima imovinu upisanu na svoje ime. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Srbiji živi 200 hiljada žena više, nego muškaraca. Dakle, analizom dolazimo do toga da u Srbiji živi otprilike 49% muškaraca, koji poseduju 75% imovine u našoj zemlji.

    Ovaj problem je nešto sa čim kao žene u regionu živimo vekovima, a odricanje od imovine u korist svoje braće ili muževa, postalo je normalizovana praksa. Zbog svega ovoga Žensko udruženje Kolubarskog okruga pokrenulo incijativu „Koliki je moj deo?“, u okviru koje osvešćuje važnost ovog pitanja, ali i nudi konkretnu pravnu pomoć. Katarina Ranković iz pomenutog udruženja, objasnila nam je detaljnije o čemu se radi.

    Kako ste i zašto prepoznale nasleđivanje kao problem kojim želite da se bavite?

    Kao organizacija koja najviše radi sa ženama, a posebno sa ženama na selu, često se dešava da sednemo i pričamo o svemu. Kao što znate, kroz razgovor o čoveku možete najviše da saznate i tako se pokrenula tema kako se gotova sva zemlja tih žena vodi na njihove muževe ili druge muške članove porodice. To nas je podstaklo da malo uđemo u tematiku i saznali smo da žene čine 51% stanovništva Srbije ali da se tek 25% imovine u našoj zemlji vodi na žene, a u seoskom području taj procenat je još manji (16%). Ušle smo dublje u razloge ovako nelogične statistike i došle do podataka da čak 43,2% žena biva isključeno iz procesa podele nasledstva u korist muških članova porodice. Tada je nastala ideja za “Koliki je moj deo?”, jer često ne znamo naša prava, odnosno da zakon ne poznaje pol i da svi imamo jednako pravo na nasleđe. Ono što nas je posebno zabrinulo i iznenadilo je podatak da gotovo 70% mladih smatra da imovina treba da pripadne muškarcima. Krajem septembra ćemo držati radionice u srednjim školama u deset opština, nakon čega ćemo imati sliku kako mladi u Kolubarskom okrugu razmišljaju.

    Na koje prepreke žene najčešće nailaze kada je nasleđivanje u pitanju?

    Do sada su najčešći bili pozivi žena koje su tek nakon smrti voljenih saznale za ugovore kojim se one izostavljaju iz reda naslednika ili se pojave muški srodnici koji ih ucenjuju na različite načine samo da se one dobrovoljno odreknu imovine na koju imaju pravo. Ono što se primećuje kao najveći problem je vaspitanje koje nosimo iz svojih porodica, gde se prema ćerkama odnosi kao prema detetu koje se sprema za tuđu kuću, kao detetu kojem ne treba ništa jer će dobiti muževljevo imanje, što u praksi nije slučaj. Muževljevo imanje do kraja života ostaje njegovo, dok žena ostaje bez ičega svog i često ima osećaj da nikome i nigde ne pripada. Pored toga, ukoliko trpi nasilje ili živi u lošem braku, ona najčešće ostaje u takvom odnosu do kraja života, jer nema imovinsku potporu, oslonac i sigurnost da može da ode iz takvog odnosa.

    Kakva vrsta pomoći je omogućena na SOS liniji i ko treba da vam se obrati?

    Besplatna pravna pomoć je za sve one žene koje su u procesu raspodele imovine ili za one, koje taj proces žele da pokrenu. Pozivom na broj 0652093309, od pravnika će dobiti informacije kako i na koji način mogu da ostvare svoja prava, ali i koji su koraci ukoliko žele da pokrenu svoj postupak i šta mogu da očekuju kao ishod tog procesa.

    Hvala na razgovoru i pokrenutoj incijativi!

    Saznaj više:
    Povezani članci: