
Lokalni eko aktivisti koji na kreativne načine menjaju našu zajednicu na bolje
Koliko god nas nekada siva realnost Srbije preplavila, te nam se nihilizam učini kao jedina moguća percepcija sveta, nije sve tako crno (pa čak ni sivo). Čekirajte ove organizacije i pojedince koji svojom voljom, entuzijazmom i altruističkom vizijom unapređuju društvo u kojem živimo.
Bilo da je u pitanju čišćenje smeća u parkovima, na ulici, prirodi, oslikavanje devastiranih objekata ili edukacija o bitnim ali često neopažanim ekološkim temama, oni su ti koji daju primer drugima i pokreću mehanizam dobre promene (jednostavno se setite scene iz Forest Gampa kada je tokom trčanja zadobio ekipu pristalica i su-trkača).
Trail cleaner




Iza Trail cleaner instagram naloga stoji jedan Miloš, koji se aktivno rekreativno bavi sportom. Tokom različitih trka, vožnje kajaka, planinarenja nije mogao da ne primeti količinu smeća koja se nalazi u našem prirodnom okruženju. Tako je i počeo da primenjuje plogging - kombinaciju trčanja sa sakupljanjem otpada, koja potiče iz Švedske. Miloš je do sada sakupio na hiljade kesa smeća, ali kao što navodi nije realno da sav otpad stane u kesu.
“Bilo je tu automobilskih guma, traktorskih guma, kanistera, kupatilskih sanitarija (WC šolja, lavaboa), gajbi piva, raznih kanti, kanistera ali i stare buradi od nafte (burad od 200l). Ne bi čovek poverovao šta sve i na kojim udadljenim mestima u prirodi može da se naiđe na smeće. Recimo kamionska autodizalica od preko 40 kilograma i slično.”
Do sada, Miloš je čistio reone na Fruškoj Gori, na Avali, Kosmaju, Homoljskim planinima, Rtnju, na Zlatiboru, Mećavniku, Vlasini, Tari, rezervatu Uvca (kajakom sam jednom preveslao i počistio 42km), na Zaovinama (preveslao sam i očistio četiri kraka jezera) Čistio sam i išao preko Istre, Učke, pa sve do Dolomita.
“Posebna ljubav mi je Krčedin, gardinovački kanal, Arkanj, Koviljski rit, ali su mi u srcu najdublje Zemun i Beljarica”, napominje on.
Miloš u gotovo 98% slučajeva sve radi sam. “Kada odlutate tako negde u dubinu prirode, kao Ivica i Marica i osvrnete se oko sebe - shvatite da ponekad satima do vas nema žive duše. To je raj na zemlji koji bih poželeo svakom od nas da iskusi. A kako onda da se u tom ambijentu oglušite i ne pokupite smeće na koje usput naiđete... Čuvajmo tu prirodu, njoj jedino iskonski pripadamo”, poentira.
Carpe noctem



Ekipi mladih ljudi sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (od kojih su neki i na doktorskim studijama) krilatica je “Iskoristi noć”, a ne dan kao što nam je svima opštepoznato sa časova latinskog u srednjoj. Iz kog razloga noć? Oni svojim aktivizmom žele da skrenu pažnju i podignu svest, ne samo uskih stručnih kruga, već i šireg društva o svetlosnom zagađenju kod nas. Ovaj (negativan) fenomen rasprostranjen je širom sveta, a naravno prisutan je i u Srbiji. Carpe Noctem je trenutno jedina organizacija u Srbiji koja se ciljano bavi pitanjem svetlosnog zagađenja životne sredine. Zbog sve većeg i jačeg uličnog osvetljenja u naseljenim mestima, čisto noćno nebo je skoro pa i nemoguće videti. To se najviše može uočiti ukoliko iz Beograda, Novog Sada ili bilo kog većeg ili manjeg grada odete na neku planinu ili selo. U prirodnim sredinama, za sad, svetlosno zagađenje nije toliko jako pa kada je vedro nebo, možete jasno videti zvezdano nebo.
“Svetlosno zagađenje u spoljašnjim prirodnim uslovima predstavlja bilo kakvu izmenu nivoa prirodne svetlosti u noćnim satima, koja dolazi od zvezda i drugih nebeskih tela. Sa druge strane, pod svetlosnim zagađenjem u našim stanovima, kućama i drugim zgradama, smatra se ona količina, intenzitet i spektar (boja) veštačkog osvetljenja koja narušava ljudsko zdravlje”, ističe Dajana Bjelajac, osnivač Carpe Noctem-a.
Fruškać



Mislim da ne postoji zaljubljenik u Frušku goru koji ne prati Fruškać na instagramu. Pored promocija lepota ove vojvođanske planine, osnivač Fruškaća, Nikola Arežina, organizuje i akcije u offline svetu. Tako je zajedno sa drugim Fruškać fanovima, 2019. godine na prostoru od oko jednog hektara zasadio medonosno drveće i biljke za pčele kod Erdevika. Četiri godine pre toga, kada je Fruškać i osnovan, oslikali su i betonske barikade iz vremena NATO bombardovanja. Pretvorene su u lubenice. Pored eko aktivizma, Nikola je organizovao i dve umetničke rezidencije na Fruškoj gori pod nazivom 3 House Lab, zajedno sa umetnicima Vanjom Vikalom i Sanjom Stojkov.
Trash hero Beograd




Pravi heroji skupljanja smeća – Trash hero Beograd, deo su globalne organizacije Trash hero. Ipak, oni deluju i van naše prestonice. Tokom ove tri godine postojanja, organizovali su preko 20 akcija čišćenja, na kojima je učestvovalo između 2.000 i 3.000 volontera koji su očistili više od 20 tona smeća. Trash hero na svom instagram nalogu stalno objavljuje lokacije na kojima organizuju čišćenje, tako da im se slobodno možete pridružiti. Ili ukoliko i sami imate predlog za mesto, slobodno im pišite.
Povezani članci
Buro 24/7 Izbor