Venecijanski bijenale: Od prediva sa srpskog paviljona nastaće Atlas sofa

Svaka nit nosi sećanje.

autor Promo
atlas

„Rasplitanje – Novi prostori“ je delo koje predstavlja Srbju na Venecijanskom bijenalu arhitekture, koji se se održava do 23. novembra 2025. Tokom šestomesečnog trajanja izložbe, paviljon će biti ispunjen kinetičkom vunenom strukturom koju će postupno odmotavati više od 150 motora na solarni pogon. Ali, predivo će i nakon Bijenala nastaviti svoj život – jer će biti pretočeno u Atlas Sofa nameštaj.

Autorski tim koji stoji iza izabranog rada čine arhitekte Davor Ereš, Jelena Mitrović i Igor Pantić, kao i Sonja Krstić i Ivana Najdanović (dizajn tekstilne strukture), te Petar Laušević – inženjer kinetike i energetskog napajanja. Saradnik za produkciju je Dušan Međedović, arhitekta, kako piše gradnja.rs.

Pre Bijenala, struktura je bila ispletena i osmišljena kroz interdisciplinarni, saradnički proces u kojem su učestovale arhitekte, dizajneri tekstila i elektroinženjeri. Nakon Bijenala, predivo će biti iskorišćeno za izradu odevnih predmeta, ali će iz njega nastati i ekskluzivna kolekcija dizajnerskog Atlas Sofas nameštaja, prikladno nazvana – Venice Edition 2025.

zR 013

Donosimo sve detalje.

RAZMOTAVANJE KROZ FORMU: ATLAS VENICE EDITION 2025

Učešće kompanije Atlas Sofas u predstavljanju Srbije na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2025. deo je šire međunarodne vizije i umetničkog dijaloga. Kao rezultat saradnje sa autorskim timom, nastaće ekskluzivna kolekcija Venice Edition 2025 – savremeni, dizajnerski nameštaj proizišao iz rukotvornog, naučnog, održivog i interdisciplinarnog procesa u kojoj se materijali izložbe pretaču u svakodnevni život.

Centralni komad kolekcije, izrađen od materijala izloženog u Paviljonu Republike Srbije i proizveden u Srbiji, predstavlja autentični dizajnersko-arhitektonski eksperiment.

008881 55 12 CETVRTKA 27 004

Kroz preplitanje tradicionalnih rukotvornih veština i digitalne fabrikacije, ovaj komad istražuje odnos između ručnog rada i savremenih tehnologija. Inspirisan bogatom tekstilnom tradicijom Srbije, on reflektuje snagu kolektivnog stvaranja i materijalnu autentičnost. Svaka površina priziva budući dodir. Svaka nit nosi sećanje. Tiho poverenje u ruke koje pletu prostor u iskustvo, strpljenje u formu, intuiciju u život.

Nakon Bijenala, u duhu kontinuiteta i poštovanja materijala i senzibiliteta projekta, kolektiv Poligon će u saradnji sa Atlasom razviti sofu inspirisanu instalacijom – koristeći upravo one teksture, vlakna i forme koje su oblikovale paviljon.

Ova buduća forma biće više od komada nameštaja: ona će biti produžetak promišljanja, struktura koja zadržava svoj jezik i nakon što napusti prostor paviljona.

Atlas dizajn postaje putovanje – pažljivo osmišljeno iskustvo za otvoreni i unutrašnji životni prostor, gde se mekoća i struktura, elegancija i otpornost susreću u ravnoteži savremenog života.

DSC07560

Tkanje tradicije i inovacije pretvara se u formu koja ne miruje – već diše, teče i razvija se, prelazeći granice jednog trenutka. U takvom, živom procesu, Atlas dizajn pronalazi svoje prirodno mesto. 

„U pažljivo osmišljenom putovanju kroz savremeni stil života, novi Atlas nameštaj balansira strukturu i mekoću, otpornost i eleganciju – kreirajući prostor za život i boravak na otvorenom koji ne prestaje da se oblikuje. Tekstura koja nastaje nije kraj, već početak. Vlakna, jednom isprepletana u prostoru, sada se razmotavaju u novi život, prenoseći se u formu u stalnom nastajanju“, objašnjavaju iz Atlas Sofas.

DSC06652

Podsetimo, ovogodišnji Bijenale istražuje temu „Inteligencija. Prirodna. Veštačka. Kolektivna.“, pozivajući posetitelje da razmotre kako arhitektura, tehnologija i priroda međusobno deluju u oblikovanju budućnosti. Kustor Bijenala je arhitekta i inženjer Carlo Ratti.

Srbija već beleži značajan uspeh – profesor Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu i suosnivač Share fondacije Vladan Joler osvojio je Srebrnog lava, kao koautor dela Calculating Empires: A Genealogy of Technology and Power Since 1500.

DSC06795

Interesovanje publike za srpski paviljon je toliko veliko da organizatori razmišljaju da ograniče broj posetilaca koji mogu biti u prostor u istom trenutku, prenosi Gradnja.rs.

„Posetioci dobro reaguju na paviljon već na prvi pogled jer ih privlači lepota pletiva. A tek kada shvate kako on funkcioniše, kada se udube u celu postavku, onda se oduševe. Paviljon Srbije jedan je od retkih koji daje konkretan odgovor na temu bijenala, a taj odgovor je u isto vreme suptilan i inteligentan“, rekao je za Gradnju kustos izložbe Slobodan Jović.