Da li pijete organska vina? Preporučujemo vam četiri odlična domaća

    16.09.2019.
    RECOMMENDED

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2019/09/organskovino_cover.jpg

    Kada je reč o namirnicama, sve više tragamo za onima koje su organskog porekla. U vinskom svetu postoji sličan trend, gde se iz godine u godinu proizvodi sve više vina po organskim i biodinamičnim principima. Važno je napomenuti da su sva biodinamična vina organska, a nisu sva organska vina biodinamična, što ćemo u nastavku i objasniti. Organska proizvodnja uglavnom predstavlja proizvodnju grožđa bez upotrebe pesticida, fungicida i herbicida. Vinari često ovim pristupom žele da na što verodostojniji način oslikaju godinu koja je prethodila berbi i podneblje na kome se grožđe uzgaja. U ovoj proizvodnji prednjači Austrija, u kojoj se čak 15% vinograda obrađuje organski. Kada je reč o biodinamici, to je način rada u vinogradu koji podrazumeva korišćenje više biodinamičnih preparata koje je opisao Rudolf Štajner u svojoj knjizi Poljoprivredni kurs iz 1924. godine. Ovaj princip uključuje i praćenje posebnog biodinamičnog kalendara, kao i praćenje mesečevih mena. Štajnerovih sledbenika je sve više u svetu, te ovo predstavlja trend koji će zasigurno nastaviti rast u godinama koje dolaze. Kada je reč o našoj zemlji, nekoliko vinarija se izdvaja po organskoj proizvodnji vina. Neke vinarije su u celosti organske, kao što je to slučaj sa vinarijama Imperator, Bikicki i Maurer, dok neke poznate vinarije delimično praktikuju organsku proizvodnju sa tendencijom rasta u odnosu na konvencionalnu, gde prednjači vinarija Kovačević.

    Maurer Fodor 2017.

     

    Ovo belo vino vinarije Oskara Maurera dolazi iz 2017. godine od sorte grožđa Grašac, iz preko četrdeset godina starih vinograda u Hajdukovu. Kasna berba se dogodila krajem oktobra, a usledila je maceracija sa pokožicom u trajanju od osam dana. Izuzetno izbalansirano vino sa izraženim aromama kajsije i kamilice, odličnim potencijalom odležavanja i blagim taninima koji su došli usled duge ekstrakcije pokožice u širu.

    Bikicki Cu 2016.

     

    Pinot Grigio sa Fruške Gore koji je rađen sa četiri dana hladne maceracije, bakarne boje. Pinot Grigio kao sorta grožđa je tamnije boje i često može da se pomeša sa crnim sortama sa slabijim pigmentom. Ovo vino je osvojilo duplo zlato i titulu najboljeg oranž vina Balkana na Balkans Wine International Wine Competition u Sofiji.

    Imperator Valerius 2012.

     

    Rajnski rizling, kralj belih sorti, sa potencijalom odležavanja preko 10 godina što je impozantno kada je reč o belim vinima. Ovaj Rizling došao je iz izuzetno tople godine što mu je omogućilo da dobije arome petroleja, po kojoj je rizling izuzetno poznat u svetu, već u ranoj fazi sazrevanja. Odlične kiseline čuvaće ovo vino i u godinama koje dolaze.

    Kovačević Chardonnay R Edicija 2015.

     

    Vino je proizvedeno tradicionalnom oranž metodom koju karakteriše duga maceracija i fermentacija sa autohtonim kvascima u hrastovim bačvama, nakon čega prelazi u barik buriće na dodatno odležavanje. Od arome izdvaja se kandirano voće, kajsije, note belog čaja, meda i začina. Izuzetno kompleksno, nemojte se plašiti da dekantirate ovo vino i date mu vazduha, kao i da ga poslužite na temperaturi od minimum 14 stepeni u širokim čašama kako bi doživljaj bio potpun.

    Saznaj više:
    Povezani članci: