Dva pojma koji markiraju sve ove periode možemo svesti na imploziju i eksploziju, nalik Swati potrebi da izađe iz sebe same. Počećemo naizgled banalnim primerom Marthae Stewart, koja je u ovom periodu dobila presudu nakon koje je prozvana “ženom koja se uvek digne iz pepela stvarajući novi identitet”. Sposobnost Swati ljudi da formiraju “lažne identitete” kako bi preživeli spoljne stresore je velika, pa ne bi čudilo da se fenomen lažnog predstavljanja ili transformisanja javnih ličnosti iz jedne persone u drugu češće viđaju. Mick Jagger i Keith Richards su sličnom periodu odležali jednomesečnu zatvorsku kaznu, pa se čini da je ova jesen period u kojima slavni i popularni doživljavaju velike i eksplozivne promene.
Kako označava vazduh (komunikaciju), život koji se naglo raspršuje u novom pravcu, ne čudi da je upravo 2004. godine iz svoje sobe na Harvardu Mark Zukerberg lansirao prvu verziju Facebook-a. Ubrzo nakon toga, lica na internetu brojila su milione, dok je nekoliko ciklusa unazad povezano 100 miliona telefona u Americi. Intel proizvodi mikročip, a širenje memorije i nano tehnologije, polja su na kojima možemo očekivati neku novu revoluciju. Nastao je i Gmail, kao i razne inovacije kompanije Microsoft, pa je sasvim izvesno da će ovaj period pratiti proboji na polju novih tehnologija, digitalnog školovanja i društvenih mreža, što se uveliko dešava sa BeReal aplikacijom. Međutim, ovde govorimo o milionima, pa tako možemo očekivati nešto što ranije nismo ni mogli da naslutimo: sasvim digtalnu školu, prodavnicu ili nešto što će mobilisati milione u sasvim novu realnost komunikacije.
Komunikacija koja seže jako daleko prati i brojne ekspedicija u svemir. Da vazduh ostane čistiji i sa manje vatre, svedoče i prve zabrane pušenja, a da para dobija svoju popularnost govori i ekspanzija Milford čajeva. Sve se vrti oko raznih agregatnih stanja, ali neka od njih su nažalost panična i katastrofična.
Crni utorak i pad berze 1929. godine izazvao je masovnu histeriju, ali su početkom svakog perioda otpočinjali razni implozivno-eksplozivni nemiri. Naprasni niz terorističkih napada, ubistva po zatvorima, masakr u Saudijskoj Arabiji, Beslan školski masakr samo su neka od dešavanja koja nam govore o ogromnom broju stradalih ljudi koji nevoljno napuštaju svoja tela. Priroda se ponašala na sličan način i masovno odnosila ljude u uraganima, zemljotresima i nezapamćenom cunamiju koji je odneo živote više od 230.000 života.
Vozne nesreće, kao i tada najsmrtonosnija avionska nesreća u istoriji u Japanu odnele su mnogo života. Teroristi ubijaju 20, a ranjavaju 110 osoba na aerodomima u Beču i Rimu, dok je najupečatljiviji primer terorizma bombardovanje broda „Rainbow Warrior“. Njegovo potapanje tadašnji premijer Novog Zelanda nazvao je “sponzorisanim terorizmom od strane države”. Šestodnevni rat između Izraela i arapskih zemalja koji je na neki način bio i vaduhoplovni obračun, gde je već prvog dana bombardovano 23 aerodroma. Vatra u letelici Apolo 1 ubija tri astronauta, da bi se isto desilo i 1986. godine kada Challenger eksplodira samo 73 sekunde nakon lansiranja, odnoseći živote sedam članova posade. Ovi katastrofični događaji uvek uključuju prevozna sredstva (vazduh), a ljudi stradaju u nekoj formi vatre. Katastofe su uvek imale različitu podlogu i povode: od fatalističkih, preko političkih, do prirodnih.
Veliki broj zemalja istovremeno postaju članice NATO-a, među kojima su Bugarska, Estonija, Slovačka i Litvanija. Održava se i NATO samit u Istanbulu, a nazivi NASA i NATO punili su sve novinske naslove, što se može tumačiti kao potreba Swati nakshatre da ode najdalje moguće kada je u pitanju putovanje kroz prostor, kao i da ga zaštitom osvoji.
Zanimljiv detalj su i krađe, kojima vlada Rahu, i to umetničkih dela, kojima vlada Venera, a ove dve planete upravo su vladari Swati nakšate. Ukradena je Munkova slika “Vrisak”, dok se 1985. isto desilo sa Monetovim i Renoirovim slikama. Logika koja zvuči spekulativno je da su ove slike možda ukradene kako bi se od njih u Swati maniru pravile replike. Bilo kako bilo, dobro je da u ovom periodu vodimo računa o našoj intelektualnoj svojini i autorskim pravima, kako se ona ne bi razmnožavala u tuđem vlasništvu.