Beogradska filharmonija se oprašta od šefa-dirigenta Gabrijala Felca koncertom „U slavu heroja“

autor BURO.
Beogradska filharmonija

U čast prerano preminulog šefa-dirigenta Gabrijela Felca Beogradska filharmonija u sredu 17. septembra u Velikoj dvorani Zadužbini „Ilije M. Kolaca“ priređuje oproštajni koncert pod nazivom „U slavu heroja“.

Na programu je Treća Betovenova simfonija „Eroika“ koju će, kako je saopšteno iz BGF, „orkestar izvesti sam i time pokazati neprocenjivu zaostavštinu maestra Gabrijela Felca i jedinstveno izvođačko umeće stečeno zaslugom voljenog šefa-dirigenta“.

„Bez svog šefa na bini, ali večno sa njim u muzici i srcu, orkestar će poslati snažnu poruku ljubavi i zahvalnosti za sve što je Felc uradio za BGF od 2017. kad je postao njen šef-dirigent. Monumentalnu „Eroiku“, čiju posvetu je Betoven ispisao „U spomen na jednog velikog čoveka“, Beogradska filharmonija posvećuje svom heroju sa kojim su izvođenja ovog dela bila istorijska“, ističe se u najavi koncerta.

U BGF ukazuju i da „filharmonijska „Eroika“ sa Gabrijelom Felcom simbolično predstavlja najviše domete koje je orkestar dosegao za vreme njegovog mandata“.

„Posle izvođenja iz 2019. Felc je izjavio da je to bila najbolja „Eroika“ u njegovoj dotadašnjoj karijeri, a svetska kritika je izvođenje ocenila sa najvišim ocenama uz opis ‘da se te večeri baš sve sklopilo: orkestar u top formi, izuzetan odnos Felca kako sa sviračima tako i sa publikom’. Da to nije bila samo prolazna magija, pokazalo se na Betoven maratonu 2022. zato što je „Eroika“ bila bez premca najautentičnije i nezaboravno izvođenje BGF, kako u Dortmundu tako i u Novom Sadu. Iako bez njega za dirigentskim pultom, nesaglediva Felcova erudicija, njegovo divljenje i istančano poznavanje Betovena kao i mnoštvo preciznih uputa datih filharmoničarima, biće zvučna slika Gabrijelovog nemerljivog učinka koje će BGF odgovorno čuvati i nadalje negovati“, kažu u Filharmoniji.

image 8660848

Četiri godine pripreman „Betovenov maraton“, čija je orginalna ideja bila da se izvede 2020. povodom 250. godišnjice Betovenovog rođenja, pandemija virusa korona odložila je za dve godine. Beogradska i Dortmundska filharmonija, sa zajedničkim šefom-dirigentom Gabrijeom Felcom svirale su svih devet simfonija Ludviga van Betovena u jednom danu – 19. juna 2022. u Dortmundu, a sedam dana kasnije u Novom Sadu, tadašnjoj evropskoj prestonici kulture. To je bio svetski muzički događaj kojim je BGF proslavila 99. rođendan, podseća Danas.

Povodom Betovenovog maratona maestro Felc je u razgovoru za Danas tada objasnio da takav muzički poduhvat, pre Dortmunda i Novog Sada, niko nije izveo pred publikom, ali da to „nije pitanje izdržljivosti već želje da se pokaže razvoj Betovenovog muzičkog genija“.

– To je veliki mentalni izazov. Betoven je neprikosnoven umetnički autoritet – vrh vrhova kao Mikelanđelo i Leonardo da Vinči ili Ivo Andrić u Srbiji. On je umetnik izuzetno visokog dometa, a kad je reč o simfonijama istorija muzike deli se na vreme pre i posle Betovena. Iako su simfonije pisali i Hajdn i Mocart, ona pre Betovena nije bila mnogo značajna kao muzički oblik. Tek posle Betovena simfonija je postala prvo, glavno i najvažnije muzičko delo za svakog ko je želeo da se dokaže i potvrdi kao kompozitor – naglasio je maestro Felc, koji je koncertima u Dortumdu i Novom Sadu stekao status muzičkom „ultra maratonca“.

Izbor da na oproštajnom koncertu svira „Eroiku“ poklapa se i sa duhom predstojeće 102. sezone BGF pod nazivom „Krešendo“, koju je maestro Felc sa filharmoničarima osmislio kao 25 redovnih koncerata sa delima koja su bila „uzleti i kulminacione tačke muzičkog stvaralaštva koje su duboko potresle svet klasične muzike“.

Betovenova Treća simfonija, nastala tokom 1803. i 1804, a premijerno izvedena u Beču pre 220 godina – 7. aprila 1805, bila je pravi bum u simfonijskoj muzici. Ne samo zbog dužine trajanja, nego jedinstvenog sonatnog stava. Prvobitno je bila zamišljena kao oda Napoleonu, ali njegovo samokrunisanje za cara 31. marta 1804. izazvalo je revolt slobodoljubivog i demokratiji naklonjenog Ludviga van Betovena koji je ovo delo preradio u veliku simfoniju sa motom „U spomen na jednog velikog heroja“.

Maestro Gabriel Felc (1971-2025) potiče iz muzičke porodice, rodio se i školovao u Istočnom Berlinu. Najpre je svirao klavir – beogradska publika imala je priliku da ga čuje i kao pijanistu u nekim programima BGF, a potom klarinet, da bi u 13. godini odlučio je da će biti dirigent. Posle studija dirigovanja i klavira na berlinskoj Muzičkoj akademiji „Hans Ajzler“ postao je asistent Gerda Albrehta u Hamburškoj državnoj operi. Radio je sa svim vodećim nemačkim orkestrima, gradeći paraleno i uspešnu međunarodnu karijeru i bogat operski i simfonijski repertoar. Zagovornik muzike 19. i 20. veka, ostavio je diskografiju koja nosi pečat njegove sklonosti ka muzici kasnog romantizma. Za šefa-dirigenta BGF, sa kojom je prvi put nastupao 2009, izbran je 2016. godine.

„Sa Felcom BGF je postala deo svetskog ranga orkestara ‘teške kategorije’, drastično proširivši njen repertoar i značajno utičući na podizanje nivoa izvođačkog kvaliteta do same izuzetnosti“, ističu u BGF koja je sa Felcom prvi put svirala na otvorenom, izvodila koncertne verzije opera, pravila posebne muzičke razgovore, predstavljala nove muzičke trendove savremene muzike.

Maestro Gabrijel Felc od publike se oprostio u junu „Rahmanjinov maratonom“ u Dortmundu gde su u istom danu na tri koncerta sve tri simfonije i prva tri klavirska koncerta ovog čuvenog ruskog kompozitora, pijaniste i dirigenta izveli troje pijanista svetske klase, tri dirigenta i dve filharmonije – Beogradska i Dortmundska. To je bio muzički poduhvat kojim je BGF trebalo da završi 101. koncertnu sezonu, a maestro Felc zaokružio 12. godišnji rad u Dortmundu, gde je od 2013. bio generalni muzički direktor Opere i šef-dirigent Filharmonije. On je uprkos povredi ruke i lekarskoj zabrani dirigovao treći koncert koji je izveo sa više od sto muzičara Beogradske i Dortmundske filharmonije, što je publika pozdravila desetominutnim stajaćim ovacijama.

Maestro Gabrijel Felc koji je od prošle godine bio i generalni muzički direktor Državnog pozorišta u Kilu, glavnom gradu nemačke pokrajine Šlezvig-Holštajn, preminuo je iznenada u 54. godini 29. avgusta u Univerzitetskoj bolnici u Esenu.