Evolucija i značaj LGBT književnosti
jedna od retkih stvari pomoću koje ljudi mogu slobodno postojati

Jun je mesec ponosa – vreme kada se širom sveta slave različitost, sloboda i pravo na autentičan život. S obzirom na to da ne živimo u državi koja može na pravi način da proslavi ovaj mesec, postoji još jedan, tiši, ali podjednako važan oblik vidljivosti – a to je književnost. U današnjem svetu, u kom se identiteti često oblikuju pod pritiskom društvenih normi, LGBT književnost ostaje jedna od retkih stvari pomoću koje ljudi mogu slobodno postojati – prvenstveno u pričama koje nas uče da volimo, razumemo, i ne sudimo drugima. LGBT književnost, koja je nekada živela na marginama, danas postaje sve važniji glas ranjivosti i autentičnosti.

Pogled na istoriju
Dugo je vremena LGBT iskustvo bilo tiho i skriveno prisutni, između redova velikih romana. To se moglo videti u pogledima koji likovi možda nisu mogli da razmene, u metaforama koje su krile ono što nije smelo da se kaže. U XIX veku, autori poput Oskara Vajlda krili su svoj identitet iza maski, a njihova dela su često bila i cenzurisana. Tek se sredinom XX veka LGBT književnost počinje donekle izdvajati i izlaziti iz senke. Za to su najviše zaslužni romani poput Đovanijeve sobe Džejmsa Boldvina, koji je među prvima osvetlio teme koje su do tada bile smatrane kao tabu. Ovakve knjige, nisu samo razbijale tišinu, već su postavljali i temelje za neke buduće generacije gej pisaca.
LGBT književnost danas
Danas LGBT književnost nije samo o “izlasku iz ormara” i priznanju seksualnosti. Ona istražuje širok spektar tema – od trans identita, preko kvir ljubavi i porodičnih odnosa, do mentalnog zdravlja i društvenog pritiska. Glavni cilj ove književnosti danas nije samo da ohrabri ljude da bude ono što jesu, već da pokaže čitaocima širom sveta da fluidna seksualnost postoji, i da možda ohrabri i njih da budu malo otvoreniji po tom pitanju, posebno ukoliko se upravo ti čitaoci kriju iza svojih paravana. Autori kao što su Oušn Vuong pomeraju granice – i to ne samo tematike, već i forme, spajajući poeziju, esejistiku i autofikciju.
Ova literatura često dolazi baš sa margina – ne samo seksualnih i rodnih identiteta, već i klasnih, rasnih, ali i geografskih. Upravo na samom raskršću svega toga leži jedna snaga koja daje glas onima koji su najčešće isključeni iz glavnog toka narativa.

Važna za sve ljude
Mnogi će možda reći da je i ovaj tekst neka vrsta LGBT propagande, ali činjenica jeste da je svaka književnost bitna, pa tako i LGBTda, jer potiče upravo od ljudi koji ovoj zajednici pripadaju. Za one koji pripadaju ovoj zajednici, ove knjige su ogledala i potvrda da nisu sama. U društvima gde se još uvek suočavaju sa diskriminacijom, odbacivanjem i nasiljem, književnost može biti utočište, vodič i nada.
Za one koji ne dele ista iskustva, LGBT knjige su prozori u svetove neke drugačije svakodnevnice. Čitanjem se zaista ruše predrasude, razvija empatija i gradi razumevanje. Polarizacija je danas sveprisutna, i književnost nas podseća na ono što delimo – želju i potrebu da volimo, da budemo prihvaćeni, i da, na kraju dana, budemo svoji.
Evo ga spisak nekoliko LGBT knjiga koje će biti zanimljive čitavom čitalačkom telu, ne samo pripadnicima LGBT zajednice:
Zovi me svojim imenom, Andre Asiman
“Zovi me svojim imenom”, priča koja je postala izuzetno popularna zbog istoimenog filma koji je čak bio i nominovan za Oskara pre nekoliko godina, jedan je od najboljih romana za LGBT tematikom koju sam do sada pročitao. Ali ovaj roman se ne bavi toliko samom problematikom prihvatanja seksualnosti, već buđenja iste i eksperimentisanja. Ali je roman presjajno napisan, i upravo zbog toga verujem da bi se svideo mnogima, bez obzira kojoj zajednici pripadaju. Asiman nežno i intezivno prikazuje ljubavnu priču između Elija i Olivera, tokom jednog leta u Italiji. Knjiga koja je istovremeno i melanholična i prelepa – i štivo za sve koji su nekada voleli, bez obzira na pol i identitet.

Na zemlji smo nakratko predivni, Oušn Vuong
Iako se vodi kao roman, u pitanju su epizode iz života samog pisca, predstavljeni kroz život Malog Psa, momka u dvadesetim godinama koji je zajedno sa svojom porodicom emigrirao iz Vijetnama u SAD. Ovaj roman napisan je kao pismo svojoj nepismenoj majci, i s obzirom na to ga da ona nikad neće moći pročitati Mali Pas vrlo emotivno pristupa nekim od najbitnijih epizoda u svom životu. Upravo ta činjenica da majka neće moći da pročita ovo pismo čini ovaj roman još emotivnijim – Oušn ne preza da zaviri u svoje najdublje emocije i osećanja, ne samo o svojoj porodici, već i o svojim korenima, o društvu u kom živi, o tome kako je uvek bio maltretiran kao dete jer je bio drugačiji, o prvoj vezi sa momkom koji je upravo očičenje te Amerike koja ga je maltretirala. Roman nema zaplet kao takav, ali je izuzetno emotivna knjiga i odmah se vidi da je Vuong zapravo pesnik.

Terezin sin, Vjeran Miladinović Merlinka
Verovatno jedna od najbitnijih LGBT knjiga na našim prostorima – autobiografija Vjerana Miladinovića Merlinke koji je zbog toga što jeste ubijen 2003. godine. Šta god mislili o njemu, Vjeran je zaista bio hrabar čovek. Oblačiti se kao žena za vreme osamdesetih i devedesetih godina u Beogradu, nije bio lak posao. I to se oseti u ovoj knjizi koju on započinje od njegovog samog rođenja. On u njoj opisuje svoje roditelje, svoje detinjstvo u Prokuplju, vojne dane, prve homoseksualne veze, prve suknje i štikle. Merlinkina životna priča može da se čita kao ohrabrujuže delo, kao priča koja ukazuje na neki donekle vidljiv napredak kada je ova tema u pitanju. Može da se čita i kao sociološka studija jedne ekstremno marginalizovane grupe ljudi pre 30 godina, i svedočenje o svemu onome što je ona morala da radi da bi preživela. I užasno je nepravedna, i jako tužna.

Đovanijeva soba, Džejms Boldvin
Kako Boldvin kaže, ovo nije priča o homo ili biseksualizmu, vež o tome koliko osoba može da se izgubi u tome koga voli a koga sme da voli do te granice da na kraju, nažalost, ne može nikoga da voli na ispravan način. I ta poruka će nam biti potpuno jasna nakon pročitanog romana. U pitanju je priča o ljubavnom trouglu između amerikanca Dejvida koji dolazi u Pariz pedesetih godina zarad boljeg života, njegove devojke Hele, i italijana Đovanija sa kim se upušta u aferu kada Hela ode u Španiju na nekoliko nedelja. Roman se prvenstveno bavi temom muškosti i šta ona predstavlja; temom traženja sebe i otuđivanja od ljudi, kao i svim onim stvarima koje želimo da uradimo a ne smemo zbog društva.

Pre nego što padne noć, Rejnaldo Arenas
Memoari Rejnalda Arenasa, koji su pretočeni i u film u kom Rejnalda glumi Havijer Barden, nisu samo o njegovoj seksualnosti, te će ova knjiga biti zanimljiva svima koji osim ovoga žele da pročitaju i o katastrofalnom periodu i užasnom režimu na Kubi. Njegova seksualnost je velika tema ovog romana, ne samo jer je zbog toga uhapšen, nego jer svedoči i načinu na koji su se vlasti ophodile prema LGBT ljudima. Vrlo je eksplicitan u svojim opisivanjima, njegove seksualnoe epizode se kreću od romantičnih do vrlo bolesnih, takvih da će mnoge i šokirati. Knjiga je vrlo dokumentarna, ali i jako lična što je sjajna kombinacija.

Foto: Promo, Pexels