Povezano
Izdavačka kuća Imprimatur objavila je roman „Majke ne” savremene baskijske književnice Katiše Agire, jedno od intrigantnijih evropskih proznih ostvarenja koje se bavi prirodom majčinstva, krivice i ženskog iskustva. Roman je prevela Dragana Bajić.
U središtu priče nalazi se šokantan zločin koji potresa baskijsko društvo. Kada dvadesetdvogodišnja au pair devojka Melani uđe jednog četvrtka u luksuznu kuću u četvrti Armentija u Vitoriji, zatiče prizor koji će potresti celu zemlju. U spavaćoj sobi pronalazi blizance o kojima brine kako nepomično leže, dok njihova majka sedi mirno pored kreveta. Druga žena – naratorka i protagonistkinja ove priče – upravo treba da se porodi.
Ona je spisateljica i shvata da poznaje počiniteljku čedomorstva o kojem izveštavaju mediji. Njena opsesija počinje da se rasplamsava te odlučuje da iskoristi porodiljsko odsustvo kako bi mogla da se posveti stvaranju: da istraži i ispiše skrivenu istinu koja stoji iza zločina. Ova knjiga, na razmeđi trilera i hronike, nadahnuta romanom „Protivnik” Emanuela Karera, donosi priču o iskonskoj krivici koja dolazi s majčinstvom. Katiša Agire, promišljajući odnos između majčinstva i stvaralaštva te stupajući u dijalog s književnicama poput Silvije Plat i Doris Lesing, čitaocima donosi jednu nesvakidašnju, uznemirujuću i originalnu knjigu.

„Fascinantna. Zarazna. Usuđuje se da imenuje stvari o kojima sam razmišljala, a koje se nikada ne bih usudila izgovoriti“. — Ema Suares
„U romanu ‘Majke ne’ Katiša Agire istražuje senke koje prate majčinstvo i suočava se s njegovim idealizovanim verzijama“. — Letras Libres
„Inventivan po formi i hrabar u stilu, ovaj roman jasno pokazuje koliko je sudnica nedovoljna da obuhvati složenost ljudske psihe“. — The New York Times
Katiša Agire baskijska je književnica rođena 1981. godine. Nakon dve zbirke priča i brojnih dela za decu i mlade, svoj prvi roman „Atertu arte Itxaron” objavila je 2015. godine. Roman „Amek ez dute” („Majke ne”) objavljen je 2018. godine, a potom preveden na više jezika. Po romanu je 2024. godine snimljen i istoimeni film.

Roman je objavljen u sklopu projekta izdavačke kuće Imprimatur „Van margineˮ, čiju je realizaciju pomogao program Kreativna Evropa, a koji je zamišljen kao vid popularizacije savremenog evropskog ženskog stvaralaštva.
Foto: Promo
