
Povezano
Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta” i Muzej Jugoslavije pozivaju vas na otvaranje izložbe „Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta” u Zagrebu, u Srpskom kulturnom centru, Preradovićeva 21, 16. jula u 19 časova.
Višestruko nagrađivana izložba, koju je posetilo više od sto pedeset hiljada posetilaca, a u čijoj pripremi su učestvovala deca iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, kao i brojni stručnjaci iz čitavog regiona, ovog leta kreće na svoje prvo putovanje, i to u Zagreb!
„Ježeva kućica”, poema Branka Ćopića
Zauzima posebno mesto u sećanjima brojnih generacija na život u detinjstvu, pa i danas, nakon više od sedam decenija od objavljivanja, predstavlja višeslojno polje identifikacije, deljeno mesto sećanja i snažan impuls nostalgije.
Polazeći od ikoničnog statusa ovog dela u kolektivnom pamćenju, kao i turbulentne istorije odnosa prema poemi i njenom piscu, kreirana je izložba koja ima za cilj da pokrene dijalog o zajedničkom nematerijalnom kulturnom nasleđu, njegovom značaju i potencijalima.
Na taj način, preispitujemo svoje identitete danas, otvarajući istovremeno i pitanja o značaju doma, odnosu prema bliskoj prošlosti, zajednicama kojima pripadamo, ksenofobiji, sećanju, nostalgiji, pa i samom mentalnom zdravlju.
Kao inspiracija za naslov i osnovnu strukturu izložbe poslužio je citat iz jednog intervjua sa Brankom Ćopićem:
Nekad mi se čini da je dečja literatura samo jedan vid bežanja od stvarnosti, od sukoba sa njom.
Od neljudskog sveta čovek se spasava vraćanjem u detinjstvo, izmišljajući novi svet koji je bolji i ljudskiji od onoga koji ga okružuje
U tom dualizmu strašnog i mračnog sveta realnosti i izmaštanog boljeg sveta koji Ćopić kreira za sebe i svoje čitaoce, nastaje i izložba „Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta”, koja se sastoji od dveju celina.
Prva, „fiktivna” celina posvećena je „Ježevoj kućici”, i realizovana u saradnji sa decom uzrasta od pet do deset godina, iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, kao i studentkinjama scenografije Univerziteta u Beogradu.
Kroz seriju radionica deca su maštala kako bi, po njihovim željama, izgledala moguća izložba o čuvenoj Ćopićevoj priči. Na osnovu njihovih ideja i crteža ovaj deo postavke dalje je oblikovan kroz dijalog sa brojnim saradnicima. Rezultat je interaktivni prostor koji predstavlja poligon za igru i aktiviranje mašte, ali i okvir za refleksiju i međugeneracijske susrete i razmenu.
Poći ću s vama jer volim šalu, hoću da vidim ježa-budalu!
Branko Ćopić, Ježeva kućica
Druga celina izložbe bavi se životom Branka Ćopića i ima prevashodno dokumentarni karakter. Iako fizički jasno podcrtana, ova granica na izložbi ne funkcioniše doslovno.

Svet fikcije isprepletan je sa elementima stvarnosti, a piščeva soba, pored dokumentarnog materijala, predstavlja i oživljeno mesto kreativnosti, odnosno mesto u kojem nastaju Ćopićeva dela – taj drugi, izmaštani, bolji svet.
Pored eksponata iz zbirke Muzeja Jugoslavije, najveći deo predmeta pozajmljen je iz Srpske akademije nauka i umetnosti i Zadužbine Branka Ćopića, a izložba pruža uvid i u bogatu arhivu intervjua sa brojnim sagovornicima različitih senzibiliteta, usmerenja i generacija, snimljenih tokom pripreme ovog projekta.
Autorke izložbe su kustoskinje Muzeja Jugoslavije Sara Sopić i Mirjana Slavković. U osmišljavanju, pripremi i realizaciji izložbe takođe su učestvovali: Siniša Ilić (likovni umetnik), Ana Dimitrijević i Aleksandar Popović (umetnički kolektiv „Karkatag”), Bojan Palikuća (dizajner zvuka), Nikola Krizanac (grafički dizajner) i Dušan Jevtić (koordinator projekta).

Izložba „Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta” biće otvorena za publiku do 9. septembra 2026. godine, svakog radnog dana od 10 do 20 časova, a vikendom od 10 do 18 časova. Ulaz je slobodan.
Prvo stručno vođenje za odrasle biće održano 17. 7. u 18 časova, a termini narednih vođenja i radionica za decu biće naknadno objavljeni.
Ježići su svuda oko nas, nažalost često stradaju u saobraćaju. Da biste pomogli ježevima, stvorite bezbedno i prirodno okruženje u svom dvorištu. Obezbedite im skloništa od granja i lišća, ostavite svežu vodu, izbegavajte pesticide, i napravite male prolaze u ogradama kako bi mogli slobodno da se kreću!