BURO ekspert: Da li znate kako da odaberete pravog lekara estetske medicine?
Ne znam nikog ko bi preskočio besplatan tretman lica kod dobrog kozmetičara – ja svakako ne bih. Činjenica da je samo iskustvo jako prijatno i da vam koža posle toga sija je dovoljno samo po sebi. Kada se “onaj sjaj” ukombinuje sa pričama o tome kako je nekom neko “transformisao kožu” onda zov postaje jednostavno neodoljiv. Lično poznajem ljude koji tvrde da su im tretmani ove vrste promenili život. Moj život, istina nisu baš promenili, ali su ga itekako ulepšali na mnogo načina. A šta kada se te promene ne dogode? Ili kada, kako smo nažalost u prilici da pratimo već mesecima, te promene budu na gore? Šta je osnovna stvar koju treba imati na umu kada biramo pta radimo?
Za početak, pravo pitanje nije „šta“ već „kod koga“.
Stvari se često komplikuju iz mnogih razloga, a jedan od njih jeste i činjenica se da je javna predstava o granici između procedura koje rade kozmetičari i lekari (bilo dermatolozi, bilo plastičari) poprilično mutna. Svedoci smo prilično dramatičnih primera koji su “pošli po zlu” ali stvari ne moraju da budu toliko drastične da bismo sebi postavili pitanja: Kako odabrati dobrog lekara estetske medicine i koja je razlika između dermatologa i plastičara sa jedne i kozmetičara i/ili kozmetologa sa druge strane?
Pravi savet smo potražili na mestu na koje odlazimo sa puno poverenja. Radi se o klinici Dekoll u Krunskoj ulici u Beogradu, a naša sagovornica bila je Dr Vanja Banićević, dermatolog i specijalista za laserske procedure i lečenje akni.
DR VANJA BANIĆEVIĆ
Specijalista dermatovenerologije
Klinika Dekoll
ZA POČETAK, HAJDE DA PREĐEMO OSNOVNO: DERMATOLOZI I PLASTIČARI SU LEKARI, KOZMETIČARI I KOZMETOLOZI NISU.
Ovo ne znači da kozmetičari i kozmetolozi ne uče ili da nemaju znanje o različitim stanjima kože kao i kako upotrebljavati neinvazivne procedure u njenoj nezi. Kao i u svakoj struci, iskustvo kozmetičara i kozmetologa igra veliku ulogu u njihovoj stručnosti pa će tako osoba koja radi tretmane lica 10 ili više godina biti veštija i sposobnija nego neko ko je tek završio školu. Što se škole tiče, zvanje kozmetologa dobija se nakon završene škole koja je u rangu više medicinske škole. Zvanje kozmetičara je manje regulisano i može se dobiti i nakon određenih kurseva.
Dakle, koje to procedure možete raditi kod koga? Za početak, treba imati na umu da sve stvari koje se tiču “redovnog održavanja” poput čišćenja, blagih akni, blagih pilinga, tretmana ultrazvukom, kao i samog izvođenja tretmana IPL-om, stimulacije mišića strujom, mikrodermoabrazije, dermapena i sl. možete raditi kod svog kozmetičara. Sve drugo, što prevazilazi one osnovne stvari održavanja i osnovnih problema, kao i stanja i/ili oboljenja kože koja je potrebno lečiti, zahtevaju prvo pregled ili tretman kod dermatologa i/ili plastičnog hirurga, isto kao i svi tretmani koji grublje oštećuju kožu ili je bodu/seku. Vrlo često najbolji recept jeste da lekari i kozmetičari/kozmetolozi rade zajedno i sinhronizovano, kako je to i u klinici Dekoll.
Tretmani lečenja akni o kojima je govorila Dr Vanja Banićević dostupni su u klinici Dekoll u Krunskoj 81 u Beogradu. Zakažite svoje konsultacije kako biste dobili više informacija o samim tretmanima kao i radu klinike, na telefon +381 11 240 9999 i na Instagram nalogu @dekollclinic.