Pretraga

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: \"Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije\"

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije"

Tekst: Vanja Ratković

Đenita Kuštrić jedna je od najeminentijih vizualnih umetnica i pedagoga mlađe generacije iz Bosne i Hercegovine. U rodnom diplomirala je na Odseku likovnih umjetnosti na Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“, a 2012. godine je magistrirala na postdiplomskom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 2009. godine. Njena knjiga “Sintetička tehnologičnost u savremenoj umjetnosti” iz 2015. godine je uvrštena u obaveznu literaturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 1)

Nedavno je sa svojim bivšim studentima realizovala izložbu In situ dva zidna crteža Sola Lewitta u galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo. Ovo je ujedno i prvo izvođenje Sola Lewitta na Balkanu, ali i deo Đenitinog istraživanja za njenu nadolazeću knjigu "Tehnologija zidnog slikarstva - tada i sada".

Sa njom smo pričali o prvim artističkim koracima, izazovima u likovnom svetu, ispunjenošću koji donosi pedagoški posao, ali i tome šta u današnje predstavlja pojam umetnika.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 2)

Kako si odlučila da se baviš umetnošću?

Jer sam znala da ne znam ništa drugo raditi (smeh). Odmalena sam bila vanredno znatiželjna odlikašica, nagrađivana za besprijekorne uspjehe tokom čitavog školovanja, ali sam prema svim drugim poljima prirodno osjećala otpor i manjak povezanosti. A imam dojam da onaj ko se okrene umjetnosti ima neku generalnu potrebitost, neki višak i neki manjak u sebi kojeg konstantno traganje i otvaranje novih prostora i interesovanja održava od propasti ličnosti. Naravno, postoji i onaj dio nevine emotivne reakcije na vanredno razarajuću ljepotu umjetnosti. Kad jednom osjetiš nivo potresenosti od osjećanja ukupnosti snage nekog djela, mislim da ti to zauvijek promijeni život. Ja sam osjetila to čudo - koje tada naravno nisam znala artikulisati – kad sam u djetinjstvu dobila prvi kompjuter netom poslije Jugoslovenskih ratova, a na njemu u Winampu bila snimljena muzička kompozicija Chopina, Fantaisie-Impromptu, Op.66. To je bio moj prvi kontakt sa umjetničkim djelom i tu počinje moja konekcija i dotad nedoživljena fascinacija. Svaki dan sam je slušala, u glavi napamet znala to čitavo užareno klupko od kompozicije, i ubrzo nakon toga upisala muzičku školu. Jasno, svo vrijeme sam paralelno crtala i prijavljivala se na takmičenja i dobivala nagrade za djecu. Odrastanjem sam osjetila da je moja lična psiho-fizička konstitucija introvertirana i da je moje direktno poimanje stvari vizuelnog karaktera, pa sam upisala Akademiju likovnih umjetnosti i uvidjela da je pozicija samostalnog vizualnog mislioca-kreatora moje prirodno stanište. Sve se ovo odvijalo intuitivno i krivolinijski. Tek po završetku te etape konstituisanja profesionalnog puta sam u zrelijoj retrospektivi shvatila da je to to.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 3)

D se vratimo na sadašnjost - nedavno si realizovala izložbu radova zidnih crteža #86 i #880 umetnika Sola LeWitta. U čemu se ogleda vrednost ovih radova?

Konceptualno mišljeni zidni crteži Sola LeWitta prvi put uvode funkciju legitimnog izvođača – instancu između umjetnika i publike kao treću funkciju. On je tu funkciju nazivao draftperson. Poput muzičara instrumentaliste koji izvodi djelo prema kompozitorovim partiturama, ali i dirigentovim postulatima, inovativan je taj pristup u konceptu realizovanja zidnog crteža. Artefakt tako svaki put poprima drugo tijelo jedne te iste ideje, jer je ljudi različito interpretiraju i implementiraju u prostoru. Ja sam izabrala ova dva rada jer su dijametralno suprotni u likovnom izrazu: #86 je linijski crtež, repetitivan, geometrijski, asketski, iz umjetnikove faze korištenja suhih i mokrih crtaćih tehnika. #880 je plošan, koloristički, eksplozivan u komplementarnosti, napet, slikan akrilikom. Mislim da to prikazuje izvod iz različitih Sol LeWittovih faza rada, rada koji je generalno naslonjen na princip serijalnosti iz muzike i fotografije Muybridgea.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 4)

Zajedno sa troje tvojih bivših studenata, Adnom Muslijom, Kemilom Bektešijem i Ajlom Salkić si realizovala ovaj projekat, odnosno izložbu. Ovo je ujedno jedini primer izvođenja Sola LeWitta na Balkanu. Kako si došla do ideje za izložbu?

Ideju sam dobila pišući knjigu "Tehnologija zidnog slikarstva – tada i sada", kada sam odlučila pisati o Sol LeWittu u poglavlju Revitalizacija: stare tehnike za nove prakse i nove tehnike za stare prakse, poglavlju o zidnom slikarstvu 20. vijeka. Osnovna ideja je bila vidjeti Sola LeWitta in situ u Sarajevu, a ne opet online – zbog toga smo čekali popuštanje epidemioloških restrikcija. Akademija likovnih umjetnosti i Savjet Galerije su podržali projekat i tako smo počeli raditi pripreme u septembru 2021.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 5)

Možeš nam reći nešto više o knjizi.

Knjiga trans-historijski prati dešavanja u domeni zidnog slikarstva. Dakle istraživala sam od kamenog doba pa do naše decenije šta se dešavalo sa zidnom slikom pri samom njenom postanku ('tada'), a šta se tehnološki zanimljivo dešava u 20. i 21. vijeku s njima ('sada'). Knjiga prati život djela. U saradnji sa umjetnicima, studentima, hemičarima, fotografima i konsultujući literaturu kolega historičara umjetnosti, sakupljala sam građu za elementarne tipografsko-historijske analize a potom pisala o njima problematski – kako ja smatram da je tehnologija utjecala na zidno slikarstvo i vice versa. U nizu projekata koje sam vodila ovim povodom, još sam posebno ponosna na rekonstrukciju montažnih fresaka Mirsada Begovića, koje su 90-ih nestale u ratnom požaru u Mostaru.

Možeš nam ukratko i predstaviti svih 5 faza procesa projekta?

Prvo – mjerenje prostora, izrada dvadeset testnih 10x10cm podloga sa zidnim malterima da simuliramo zid, skiciranje i izrada autentičnih crtaćih alatki, testiranje raznih receptura boja. Drugo – reparacija zidova Galerije i nanošenje preparacije. Treće – maskiranje formata tj. površina zidova za radove. Četvrto – crtanje oba rada, što znači postavka #880 i kompletno izvođenje #86. Peto – slikanje #880.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 6)
Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 7)

Koliko dugo je trajao proces i koji su vam bili najveći izazovi?

Ako izuzmemo stand by početka projekta radi pandemije, dva mjeseca smo aktivno radili. Najveći izazov je bio vremenski okvir, sve smo u Galeriji od nekih sto metara kvadratnih izveli za nepunih pet dana, a to je jako stresno i naporno. Razlog je opet pandemija – Galerija se tek otvorila za eksterne izlagačke aktivnosti i interne odbrane završnih i master radova i sve što je čekalo je najednom prebukiralo raspored novembra, tako da smo morali raditi dan-noć. Pored toga, ovaj projekat je sam po sebi zahtjevan i izazovan kao i generalno slikarska tehnologija – traži puno pripremnih eksperimenata, ali i izvedbene tačnosti.

Šta ti donosi najveće ispunjenje kod pedagoškog posla, a koji su ti najveći izazovi?

Ovaj projekat je najsvježiji primjer na šta sam najviše ponosna – Adna i Kemil su moji bivši studenti, iz prve godine kad sam počela predavati na ALU Sarajevo – danas smo doživjeli da radimo skupa na projektu koji u saradnji predstavlja kulminaciju višegodišnje izgradnje odnosa, znanja, stavova. Predivno je razvijati međusobno povjerenje. Neka vrsta svakodnevnog ulaganja u ljude je toliko povratna stvar. Izazov je razviti ljubav prema predmetu.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 8)

Kako bi opisala savremenu likovnu scenu u BiH?

Ako me pitaš za pojedince – ima sjajnih, pametnih, talentovanih i vrijednih ljudi! Ako me pitaš za sistem scene, ulaganje bosanskohercegovačke vlasti u kulturu i umjetnost nikad nije bila gora. Dat ću samo primjer Umjetničke galerije BiH koja kao kulturna institucija u svojim depoima čuva umjetničko blago BiH punih 70 godina, preko 6.000 umjetnina, a uskoro ulazi u 30. godinu otkako nema riješen status, nema upravni niti nadzorni odbor, nema osnivača i nema stabilno finansiranje. Sve kulturno-umjetničke institucije su na rubu postojanja i finansiraju se uglavnom javnim pozivima koji otprilike ne pokrivaju ništa na godišnjoj osnovi.

Tako da pojedinci rade against all odds i to je jako surovo. Ili si svakodnevno obeshrabren ili na to gledaš kao svoju super-moć haha. Trećeg nema. Ovdje su (likovni) autori u startu suštinski sabotirani da se razvijaju u potencijalnog umjetnika.

Šta u 21. veku znači biti umetnik?

Iako mislim da generalne postavke u 21. vijeku ne postoje i ne bi smjele da postoje, danas je umjetnik osuđen (stvarno ova riječ) na globalizaciju, migracije, i u tome transkript nečega u tijelo ličnog. Istaknuta je pojava da ljudi u pokretu jedni drugima pričaju priče iz zavičaja i negdje drugo se bore za nešto što im odavno pripada. Što kaže Nicolas Bourriaud: time-specific.

Šta bi bio tvoj savet mladim umetnicima?

Ne slušaj savjete od ljudi s kojima ne radiš.

Bosanska umetnica Đenita Kuštrić: "Umjetnik je danas osuđen na globalizaciju i migracije" (фото 9)

Za kraj podeli sa nama tvojih 5 top pesama, knjiga i filmova u poslednje vreme.

Knjige (izabrat ću knjige kolega i saradnika, kao neku valjanu promociju i dokaz da stvaralaštvo na našim prostorima debelo postoji): Asim Đelilović – Periphery Art (Buybook, 2021) / Ana Peraica – The Age of Total Images: Disappereance of a Subjective Viewpoint in Post-digital Photography (Institute of Network Culture, 2019) / Semezdin Mehmedinović – Ovo vrijeme sada (Buybook, 2021) / Adla Isanović - The Regime of Digital Coloniality: Bosnian Forensic Contemporaneity (CEEOLPRESS, 2021).

Filmovi (niko nikad nije napravio valjanu listu od 5 haha): Right Now, Wrong Then (Sang-soo Hong, 2015.) / Blue (Apichatpong Weerasethakul, 2018.) / The Square (Ruben Östlund, 2017.) / You, the Living (Roy Andersson, 2007.) / Dune (Denis Villeneuve, 2021.) / DAU (Illya Khrzhanovskiy, 2019-).

Pjesme (shuffle): Brian Eno, Roger Eno – Celeste (2020.) / Dead Can Dance – Dance of the Bacchantes (2019.) / Current 93 – The Birds Are Sweetly Singing (2018-) / Andy Stott – Collapse (2020.) / Sevdaliza – Comet (2020.).

Povezani članci

Buro 24/7 Izbor