Da li ste postali zavisnik od kafe?

    18.06.2021.
    RECOMMENDED

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2021/06/kafacover.jpg

    Hi, my name is Manda and I’m a coffee addict.

    Nekad mi se čini da bi potencijalna HBO serija o mom životu počela baš ovom rečenicom – nevezano za to da li bi ta serija na kraju bila komedija ili drama, opener funkcioniše u oba slučaja. Vidite, u kom god smeru da je moj život išao, on je od viših razdreda osnovne uvek išao uz ukus kafe. Na početku one slatke, penušave sa puno mleka, što liči na desert, a ne na kafu. Danas čiste crne. Ja sam od onih koji naručuju dupli espreso, ni za živu glavu produženi, a zatim ga piju čistog. Nikada mi nije zasmetao. 

    Na momente sam se osećala da možda ne radim nešto kako treba – svi ti silni naslovi o tome kako je bolje izbaciti kafu nekad su znali da me pokolebaju – sve do trenutka kada mi je jedan od naših poznatih kardiohirurga i profesor, narodski rekao nakon što me je video kako lelujam zbog niskog pritiska: „Dete, pa ti samu sebe instinktivno držiš pod terapijom. Samo nastavi.“ Od toga dana sam svaki put kada me neko kritikuje, izvlačila ovu rečenicu.

    Da se razumemo, ja ne pijem ogromne količine kafe na dan, ali svoje doze svakako „razvlačim“. Kada sam bila kod nutricioniste koja inače kafi uopšte nije sklona, nakon analize na aparatu za kvantnu medicine dobila sam zaključak: „Vašem telu kafa ne smeta. Slobodno pijte do 3 šoljice na dan ali, molim Vas, ne na prazan stomak ujutro.“ Ok, sa tim mogu da živim. Da ne budem nedokazna, kafu više na prazan stomak ne pijem i retko pređem dozu. Čovek se uči dok je živ.

    I zato mi smeta opšta hajka na kafu (isto koliko i ona na „hemiju u kozmetici“). Istina jeste da zavisnost od kafe postoji ali da bi se neko nazvao zavisnikom (o bilo čemu, pa i kafi) treba da postoje određeni kriterijumi, a oni se svakako ne poklapaju sa onima koje forsiraju samoproklamovani Instagram stručnjaci.

    kako kofein „radi“?

    Neurotransmiter adenozin je odgovoran za osećaj umora u našem telu. On nastaje kao proizvod metabolizma i signalizira nam potrebu za odmorom. Kofein se vezuje za adenozinske receptore mozga, blokira pravi adenozin da se veže za njih i da nam da signal da smo umorni. Višak adenozina zapravo tera mozak da proizvodi više adrenalina, koji je takođe stimulans. Uklanjanjem adenozina i dodavanjem adrenalina postajemo znatno energičniji.

    Zanimljivo je da mozgovi osoba koje redovno konzumiraju prevelike količine kofeina (i tu ne mislim samo na kafu, ali znate i sami da energetska pića, razne „kole“, ako i neke vrste čaja takođe sadrže kofein) stvaraju nove receptore za adenozin i da je zato takvim osobama potrebno više kofeina kako bi doživele isti efekat koji prosečan korisnik doživi sa samo nekom šoljicom kafe.

    zavisnost od kafe

    Za razliku od droge bilo koje vrste, kofein ne aktivira tzv nagradni podsticaj u mozgu i zato se ne klasifikuje kao zabranjena supstanca što ne znači da ne može da izazove zavisnost. Dakle, ukoliko naglo prestanete da ga konzumirate, možete osetiti neke apstinencijalne simptome; 12 do 24 sata nakon poslednje „doze“ kofeina možete dobiti glavobolje (been there, done that), osetiti neraspoloženje i letargiju, slabu mučninu, iritablinost i probleme sa koncentracijom. Ovi simptomi mogu trajati od 2 do 9 dana.

    Ne brkajte ovu vrstu nelagode sa eventualnim trovanjem. Caffeinism je stanje trovanja usled prevelike količine konzumiranog kofeina – ponavljam, ne samo kafe – a njegovi simptomi uključuju i grčenje mišića, tahikardiju i aritmiju, smetnje u govoru, gubitak apetita i slično. Ipak, da biste se otrovali kofeinom treba da konzumirate 1-1,5 g kofeina na dan, a jedna šoljica kafe sadrži svega 90-95 mg kofeina. Dakle, 2 do 3 kafe na dan neće vas dovesti ni blizu crvene zone.

    cena svakodnevnih kafa

    Jednu stranu svakodnevnog svakodnevnog kupovanja kafe koju nam – tako genijalno – prave baristi na našim omiljenim mestima, ipak ne volim ali ona ima veze sa zdravljem mog navčanika, ne mog tela. Efekat vidim na kraju svakog meseca, na bilansu kartice. Znam da nisam usamljena. 

    šta uraditi

    Ukoliko iz nekog razloga, zdravstvenog ili ne, odlučite da kafa više nije za vas, postoje relativno laki načini da prestanete da je konzumirate. Lično ne bih nikom preporučila beskofeinske alternative na duge staze ali zaista su korisne kao pomoć ukolio zaista imate volju. Tu su i razne vrste čajeva koje sadrže manje količine kofeina, uključujući i maču, koje su odličan način da smanjite količinu kofeina koju unosite na dnevnom nivou sve dok vam postepeno kofeinski napici više ne budu neophodni.

    Ipak, ne mogu da ne dodam da verujem kako se kafe treba odricati samo ukoliko vam zaista smeta i ima negativan uticaj na vaš život. Ne razvijaju svi pojačan prag tolerancije i/ili zavisnost, a dnevna šoljica (ili dve) kafe mogu biti poput neke vrste pozitivnog rituala, nagrade samom sebi. Nemojte biti previše strogi i rigidni, dozvolite sebi i da spontano uživate u životu. Na kraju krajeva, umereno konzumiranje kafe ima dokazane benefite. O tome, sledećom prilikom.

    Saznaj više:
    Povezani članci: