Ovo su mitovi o hrani koje treba da (konačno) zaboravite

    05.02.2020.
    RECOMMENDED

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2020/02/mitovihrana_cover.jpg

    Nemoj da piješ kafu, izrašće ti rep! Ok, ako je neko u to i verovao, prestao je već u zabavištu. Jasno nam je i da ako jedemo šargarepu, to ne znači da ćemo moći da vidimo u mraku. Da, one sadrže beta-karoten koje naše telo pretvara u vitamin A koji je, sa svoje strane, dobar za oči ali šargarepe ga sadrže u maloj količini, postoji još puno hrane iz koje ga možete dobiti i ne, nikako ne znači da ako grickate šargarepu non-stop nikad nećete nositi naočare. Samo napred, šargarepa je odlična ali ne padajte na mitove u super namirnicama. Ovo je bio bezazlen primer, pogotovo zato što se radi o hrani koja je svakako korisna ali da li ste se zapitali koliko mitova o hrani poštujete, a da ih zapravo nikada niste proverili i samo ih uzimate zdravo za gotovo? Donosimo vam pet najzastupljenijih.

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2020/02/1580911172452312.jpg

    Jaja dižu nivo holesterola

    Mnogi se boje da će konzumiranjem jaja dobiti povišen holesterol koji se vezuje za povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Američke studije iz 2018. godine pokazuju da unos jaja nema značajan uticaj na nivo holesterola u krvi, a odavno je dokazano da su odličan izvor proteina, cinka i gvožđa, antioksidanasa luteina i zeaksantina i vitamina D, kao i da nose srazmerno nizak broj kalorija. Ruku na srce, naučna mišljenja o jajima su istorijski gledano često na klackalici, a ono što jeste bitno je da ni sa jednom vrstom hrane ne treba preterivati. Tako ni jaja ne treba jesti u velikoj količini, svakog dana. Što se holesterola tiče, za njega je bitnije da ograničite unos zasićenih masti.

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2020/02/1580911172405787.jpg

    Ugljeni hidrati najviše goje

    Ako gledamo gram po gram, ugljeni hidrati imaju manje od polovine kalorija koji sadrže masti. Da, masti vas duže drže sitim i sporije se vare ali za gubitak kilograma je i dalje presudan odnos unosa i potrošnje kalorija. Dakle, kao i svim drugim stvarima u životu, treba da imate meru i vodite računa o kvalitetu. Žitarice celog zrna kao što su ovas, kinoa i integralni pirinač i mahunarke su izuzetno zdrave. Ne postoji jedna cela grupa namirnica koja je “loša”. Ono što jeste loše je prerađena hrana. Ona sa svoje strane sadrži mnogo više od samo ugljenih hidrata – radi se o kombinaciji rafinisanih šećera i velikih količina masti. Jedite ugljenje hidrate, samo pazite koje.

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2020/02/1580911172499396.jpg

    Proteinske dijete oštećuju bubrege

    Ljudi su se razvili u “najpametniju životinju na Zemlji” (mada je to, što nas više gledam, sve diskutabilnije na mnogim poljima) zahvaljujući izhrani bogatoj proteinima. Vrlo je teško poverovati da su odjednom, u poslednjih nekoliko generacija što je bukvalno treptaj oka za evoluciju, proteini počeli da uništavaju zdrave ljudske bubrege, zar ne? Ukoliko ste dobrog opšteg zdravlja, konzumiranje optimalnog unosa proteina za vaše lične potrebe će vam pomoći da smršate bez ikakvih negativnih posledica. Akcenat na: optimalnom unosu i tome da treba da vodite računa o poreklu proteina koje konzumirate (oni sami vam neće naneti zlo, ali razni dodaci ishrani životinjama nisu uopšte bezazleni).

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2020/02/1580911171958585.jpg

    Superhrana je magični štapić

    Ponovili smo već, ponovićemo opet: ne očekujte da vam jedna vrsta hrane ili suplementa reši sve probleme u životu. Ljudi su vekovima živeli bez problema svako u svom delu sveta bez goji bobica i hladno ceđenih sokova, možete i vi. To ne znači da su ove vrste hrane štetne same po sebi ali ne mogu da zamene izbalansiranu zdravu ishranu i zdrav način života, mogu da joj budu samo dodatak i nikako ali baš nikako ne mogu da same za sebe leče ozbiljne bolesti (ili čuvaju malu decu).

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2020/02/1580911172358735.jpg

    Low fat je uvek bolja opcija

    Upravo suprotno. Kada se u proizvodnji odstrani neki sastojak iz hrane, na primer mast iz keksa, onda zbog ukusa toj hrani mora da se doda nešto drugo što će ga kompenzovati. To je najčešće šećer kada je keks u pitanju, kao i razni hemijski dodaci koje zaista ne želite na svom tanjiru. Pravilo za sve, kada je hrana u pitanju je što prirodnije, to bolje. Vodite računa o veličini porcija i sve će biti u redu. Dakle, 30 g badema, ne cela kesa ili parče sira umesto celog pakovanja. Isto se odnosi i na kafu bez kofeina, na primer, koja je izuzetno nezdrava.

    Saznaj više:
    Povezani članci: