Sicilija nudi poreske olakšice za one koji žele da se presele na jug Italije

Ovo je znak koji ste čekali.

autor BURO.
sicilija

Sicilija, jedno od najlepših i najvećih mediteranskih ostrva, za odvažne može postati i novi dom – a italijanska vlada upravo radi na tome da svima koji o tome razmišljaju pruži dodatnu motivaciju.

U narednim mesecima biće moguće ostvariti poreske olakšice na Siciliji kao podsticaj za preseljenje na ostrvo, prenosi Wired.it.

O čemu se radi?

Sicilija kao obećani (mediteranski) raj?

Savet ministara u Italiji usvojio je zakonodavni dekret kojim se sprovodi sporazum iz 2021. godine, potpisan između države i regiona, sa ciljem da se podstakne dolazak preduzeća i građana, kako iz Evrope tako i van nje, na Siciliju.

Plan predviđa poreske odbitke, oslobađanja i poreske kredite za one koji odluče da žive ili ulažu na ostrvu. Budući da Sicilija ima poseban statut, kojim joj je dodeljena široka zakonodavna, upravna i finansijska autonomija, ove poreske mere potpadaju pod regionalnu nadležnost.

pexels senem sucu 870402583 19658987
pexels.com

Kako je objasnio predsednik regiona Renato Schifani, zakon takođe ima za cilj da podrži najranjivije društvene grupe i da podstakne osnivanje novih sicilijanskih firmi. Pored toga, predviđene su i poreske olakšice za penzionere iz inostranstva koji kupe nekretninu na ostrvu ili odluče da tamo prebace svoje prebivalište. Tačan iznos olakšica još uvek nije poznat, ali se očekuje da će se odnositi isključivo na lokalne poreze.

Nakon što je dekret usvojen od strane Saveta ministara, sledi formalna procedura: potrebno je da ga potpiše predsednik Republike, Sergio Mattarella, zatim da bude objavljen u Službenom glasniku, i na kraju, da region Sicilija odobri propisane izvršne odredbe, koje su neophodne kako bi planirane mere stupile na snagu i postale primenljive u praksi.

U poslednjih nekoliko godina, ekonomija Sicilije pokazuje ohrabrujuće znake oporavka: regionalni BDP raste brže od nacionalnog proseka, zaposlenost je značajno porasla, a poreski prihodi su povećani za gotovo 15%. Čak i turizam, uglavnom podstaknut dolascima iz inostranstva, prolazi kroz veoma pozitivan period, sa sve većim brojem posetilaca širom ostrva i stalnim rastom avio-saobraćaja.

pexels esrageziyor 45760220 17467021
pexels.com

Međutim, uprkos ovom napretku, ostrvo i dalje pokazuje određene strukturne slabosti. Poljoprivredni sektor, koji je oduvek bio ključni stub privrede, ozbiljno trpi zbog krize s vodom koja pogađa mnoge delove, smanjujući proizvodnju i dovodeći do gubitka hiljada radnih mesta. Tome se pridružuje i teškoća mladih u pronalaženju posla: iako postoji napredak poslednjih godina, stopa zaposlenosti mladih i dalje je među najnižima u Italiji, dok je razlika u platama između muškaraca i žena i dalje prilično visoka.

Još uvek nije poznato kolike će tačno biti poreske olakšice koje planira vlada ostrva, niti kada će tačno stupiti na snagu. Ipak, ova inicijativa se pridružuje čitavom nizu već postojećih poreskih podsticaja u Italiji, koji se primenjuju na različitim nivoima i u različitim regionima. Toliko ih je mnogo i toliko su raznoliki da čak i vlada ima poteškoća da ih precizno izbroji i proceni.

Trenutne procene govore da je u Italiji aktivno oko 600 poreskih olakšica, koje zajedno opterećuju javni budžet za više od 100 milijardi evra godišnje.

Problem je u tome što su ove mere, kada se jednom uvedu, politički veoma teško ukinuti, jer smanjuju poreske prihode i time crpe dragocene resurse iz državne kase. U Italiji prve poreske olakšice datiraju još iz 1970-ih, ali je njihov broj i ekonomski značaj naglo porastao u drugoj polovini 1990-ih, da bi se višestruko uvećao u poslednjih petnaest godina.

Za razliku od drugih evropskih zemalja, gde se ovakve mere uvode obazrivije, u Italiji svaka nova vlada obično dodaje nove podsticaje, bez uklanjanja postojećih.

sicilija
pexels.com

Pre Sicilije, Portugal je primenio sličnu strategiju. Državni program pokrenut 2009. godine, kao odgovor na ekonomsku krizu iz 2008, trajao je sve do 2024. godine i nudio je značajne poreske pogodnosti za strance spremne da se presele u zemlju.

Svako ko je provodio najmanje 183 dana godišnje u Portugalu mogao je da koristi paušalnu poresku stopu od 20% na sav prihod iz visokokvalifikovanih profesija, poput univerzitetskih profesora, lekara ili arhitekata. Penzije su se oporezivale po fiksnoj stopi od 10%, dok je prihod iz inostranstva bio potpuno oslobođen poreza, pod uslovom da je već bio oporezovan u zemlji porekla. Ove pogodnosti važile su deset godina.

Međutim, 2023. godine izbili su snažni protesti zbog naglog rasta cena nekretnina i sve većih teškoća u pronalaženju pristupačnog stanovanja. Zbog toga je tadašnji portugalski premijer António Costa odlučio da ukine program.

pexels mihaela claudia puscas 836545137 32821315
pexels.com

Gde se na Siciliji i dalje prodaju kuće za dolar?

Musomeli

Kupci moraju da uplate depozit od 5.000 evra, koji se vraća ako se spoljašnjost nekretnine renovira u roku od tri godine (trenutno produženo na šest godina). Notarske i poreske takse iznose oko 5.000 evra; nakon toga, računajte najmanje 600 evra po kvadratnom metru za renovaciju. Više informacija: case1euro

Kamarata

Na 30 minuta vožnje od Musomelija, kroz valovite brežuljke, Kamarata je smeštena na obronku planine. Njene uske uličice imaju posebnu atmosferu, ali mogu biti izazovne za nesigurne vozače. Program je pokrenula Streetto, asocijacija lokalnih arhitekata i dizajnera, koja selektuje kuće i daje savete o troškovima renovacije. Kao i u Mussomeliju, potreban je depozit od 5.000 evra, koji se vraća ukoliko u roku od godinu dana uspešno prijavite renovaciju, a radovi se završe u roku od tri godine. Više informacija: Streetto

Kambuka

Ovo prelepo brdsko selo, smešteno između veštačkog jezera i planinskog rezervata prirode, postalo je toliko popularno da je cena kuća porasla… na 3 evra. Kupci moraju da završe obnovu u roku od tri godine, u suprotnom gube depozit od 5.000 evra. Program funkcioniše u fazama, s tim što se nove nekretnine nude svake dve godine. Više informacija: Comune di Sambuca di Sicilia

Fotografije: pexels.com; Riccardo Lombardo / Universal images group / Profimedia