Viralni sadržaj neprestane digitalne interakcije navode na pitanje o tome kako održati balans.
Svi smo upoznati s fenomenom digitalne zavisnosti: učestalo proveravanje telefona, neprestano skrolovanje kroz društvene mreže, ili samo, obična potreba za konstantnim povezivanjem sa svetom kroz ekran. U tom vrtlogu tehnologije, filozofija jednog od najvećih mislilaca 17. veka, Baruh Spinoza, nudi neočekivano, ali izuzetno relevantno rešenje.
RAZUMEVANJE PRIRODE
Spinoza je verovao da je priroda entitet u kojem je svaka stvar, pa tako i ljudska bića, povezane kroz isti zakon.
Za njega, Bog i priroda su jedno, a sve što se dešava, pa tako i naše misli i osećanja, deo su šireg univerzalnog zakona. Ako bi pokušali da „prevedemo“ njegovu filozofiju u savremeni kontekst, mogli bismo reći da bi Spinoza u digitalnoj eri pozvao ljude da prepoznaju uzroke koji upravljaju njihovim ponašanjem.
U ovoj eri tehnologije, to znači postati svesniji uticaja koje digitalni svet ima na naše misli, emocije i postupke.
Kao racionalista, Spinoza bi tvrdio da ne možemo biti istinski slobodni ako nismo svesni uzroka koji upravljaju našim ponašanjem. U svetu prepunom digitalnih distrakcija, to bi značilo da moramo razviti sposobnost da prepoznamo impuls za angažovanjem u digitalnom svetu.
S obzirom na to da tehnologija u velikoj meri manipuliše našom pažnjom, često koristeći psihološke mehanizme poput oslobađanja dopamina kada dobijemo „lajk“ ili komentar. Spinoza bi verovatno tvrdio da smo podložni spoljnim uticajima koje moramo kontrolisati ako želimo da zadržimo unutrašnju ravnotežu.
Prava sloboda, prema njegovom učenju, dolazi kroz razumevanje tih impulsa i donošenje svesnih izbora koji nisu vođeni spoljnim stimulansima.
RAZUMEVANJE SVESTI
Spinoza je bio duboko uveren da prava sloboda ne dolazi iz trenutnih, impulsivnih želja, već iz razumevanja i upravljanja sopstvenim emocijama i potrebama.
Prema njemu, da bismo zaista razumeli sebe, potrebno je da shvatimo sve uzroke koji nas podstiču na određene radnje. U digitalnoj eri, to znači da moramo biti svesni toga kako i zašto tehnologija utiče na nas, bilo da se radi o tome kako nas društvene mreže navode na prekomerno skrolovanje, ili kako svakodnevno proveravanje telefona postaje automatizovana navika.
Naš odnos prema tehnologiji može se gledati kroz prizmu Spinozine teorije uzroka i efekta: on bi nas podstakao da prepoznamo uzroke koji nas podstiču da tražimo spoljno zadovoljstvo (kao što su „lajkovi“ i komentari), umesto da se trudimo da pronađemo ispunjenje na taj način.
TIŠINA
Jedna od osnovnih vrednosti Spinozine filozofije je težnja ka unutrašnjem miru kroz racionalno razumevanje sveta i sebe.
U njegovom Etici, on piše o tome kako se emocionalna sloboda postiže kroz razumevanje svojih strasti, odnosno prepoznavanje njihovih uzroka i traženje načina da ih usmerimo. U današnjem svetu, gde smo bombardovani informacijama, obavezama i neprestanim interakcijama, ovo postaje ozbiljan izazov. Spinoza bi nas podsetio da prava sloboda i sreća ne dolaze iz spoljnog sveta, već iz sposobnosti da prepoznamo unutrašnje impulse i odlučimo kako ćemo na njih reagovati.
Za Spinozu, prava sreća i spokoj proizlaze iz harmonije sa samim sobom i prirodom.
To je proces u kojem prihvatamo sve što je deo nas, ali takođe, radimo na tome da ne budemo podložni spoljnim distrakcijama. U savremenom digitalnom okruženju, to bi značilo da moramo naučiti kako da postavimo granice, kako u vezi s tehnologijom, tako i u vezi sa sopstvenim očekivanjima. Umesto da dozvolimo da nas svet oko nas preplavi, moramo se potruditi da se fokusiramo na ono što je zaista važno i vredno našeg vremena i pažnje.
BALANS
Spinoza je uvek naglašavao važnost racionalnog razumevanja sveta i samog sebe. U svetu preplavljenom informacijama i digitalnim impulsima, njegova filozofija može postati moćan alat za vraćanje ravnoteže.
On nas podseća da prava sloboda ne dolazi iz spoljnog sveta, već iz unutrašnjeg razumevanja naših želja, impulsa i reakcija. Ako bismo se držali njegovih principa, mogli bismo da prepoznamo uzroke naše digitalne zavisnosti i preduzmemo svesne korake kako bismo je stavili pod kontrolu, ne da bismo je u potpunosti eliminisali, već da bismo je koristili na način koji doprinosi našoj dobrobiti.
Umesto da postanemo robovi spoljnog sveta, možemo naučiti da ga koristimo s ciljem postizanja unutrašnje ravnoteže i mentalnog zdravlja. Kao što je Spinoza govorio: Sloboda je u razumevanju. Ako to primenimo na naš odnos prema tehnologiji, možemo se osloboditi digitalnih okova i povratiti kontrolu nad sopstvenim životima.
Kroz razumevanje Spinozine filozofije, možemo pronaći put ka balansiranju naših života u digitalnom svetu. Ako prihvatimo njegovu ideju da je prava sloboda u razumevanju naših unutrašnjih impulsa i uzroka, možda ćemo biti u mogućnosti da koristimo tehnologiju kao alat za dobro, a ne kao nešto što nas kontroliše.
Foto: Pinterest