6 načina da modna industrija postane održivija u 2024.

    17.01.2024.
    RECOMMENDED

    Iako se situacija popravlja, modna industrija u Evropi i svetu i dalje ima četvrti najveći uticaj na životnu sredinu i klimu, posle hrane, stanovanja i prevoza (podaci Evropske agencije za životnu sredinu). Mnoge fashion kuće i kompanije još uvek nisu na pravom putu ka ispunjenju ciljeva u vezi sa svojim uticajem na životnu sredinu, a nedavno istraživanje Stand. Earth otkrilo je da od 14 velikih brendova, samo 4 planiraju da smanje emisiju gasova staklene bašte u dovoljnoj meri da se očuva globalno zagrevanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa.  

    Hoće li se, šta i u kojoj meri stvari promeniti u modnoj industriji kad je održivost u pitanju u 2024?

    ZAKON(I)

    Evropska unija odobrila je nov zakon o ekodizajnu, a očekuje se da će ga Evropski parlament zvanično usvojiti u prvoj polovini 2024. Iako detalji nisu finalizirani, uvešće se zabrana uništavanja neprodatih tekstilnih i obućarskih proizvoda, zahtevi za trajnost, ponovnu upotrebu i popravljivost proizvoda, kao i da modna industrija počne da uvodi digitalne pasoše za proizvode koji bi trebalo da imaju veću transparentnost o načinu izrade i svom uticaju na životnu sredinu.

    ON – DEMAND MODA

    Prekomerna proizvodnja jedan je od najvećih problemasa kojima se suočava modna industrija, pri čemu se procenjuje da se 10 do 45% odeće nikada ne proda. To je zato što je trenutni model zasnovan na procenama trgovaca o tome šta će se kupovati i tu stupa na snagu model proizvodnje po zahtevu. Brendovi poput Weekday i Desigual već eksperimentišu sa takvim modelom proizvodnje, dok Unspun, koji se udružio sa Eckhaus Latta na svojoj kolekciji za proleće 2024, već ima 3D tehnologiju koja direktno pravi odeću na zahtev.

    BOJE POSTAJU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVIJE

    Veliki problem sa kojim se suočava modna industrija je i proces bojenja, posebno sa rekama u, na primer, Bangladešu i Kini, koje su potpuno promenile boju usled hemijskih ispuštanja. Srećom, postoji novi talas inovacija, poput Colorifix (bakterijske boje koje koristi Pangaia), Living Ink (boje na bazi algi korišćene u nedavnoj kolaboraciji Nike x Billie Eilish) i Air-Ink (koja pretvara zagađenje u boje).

    ALGE

    Modna industrija odavno je spremna za kožu od gljiva, a da li će prihvatiti alge? O, da. Stella McCartney predstavila je tkaninu na bazi algi na reviji za proleće 2024, dok je brend Another Tomorrow sklopio partnerstvo sa SeaCell (Smartfiber grupa), inovativnim tkaninama za koje se, u ovom slučaju konkretno, koriste alge iz fjordova Islanda.

    NOVE TEHNOLOGIJE

    Veliki izazov sa kojim se suočava modna industrija je recikliranje – s manje od 1% korišćene odeće koja se trenutno pretvara u nove komade. Jedna od prepreka jeste teškoća odvajanja materijala, ali tu je Circ koji razgrađuje polikotonske materijale na poliester i liocel vlakna koja se mogu ponovo koristiti za nove komade odeće. Prva dizajnerka koja je napravila haljinu koristeći tehnologiju Circ jeste Mara Hoffman (u oktobru prošle godine).

    PRAVEDNA TRANZICIJA

    Iako su nove inovacije ključne, važno je da modna industrija ne zaboravi radnike koji prave odeću. Trenutno, šokantnih 23% brendova na svetu ne plaća radnicima ni minimalac. U međuvremenu, Fashion Revolution upozorava da prelazak na model proizvodnje po zahtevu može staviti radnike pod ogroman pritisak i zato je potrebna pravedna tranzicija – osiguravanje sigurnih poslova i pravedna plata dok industrija nastavlja da usvaja nove tehnologije i kreće se ka održivijoj budućnosti.

    Saznaj više:
    Povezani članci: