Upcycling Chic: Kako kul modni brendovi koriste stare rezerve materijala

    12.05.2022.
    RECOMMENDED

    Održivost je trenutno najvažnija reč u modnoj industriji – a činjenica da se vrlo često tretira isključivo kao reč i ništa više – ne služi nikom od nas na čast. Dodajte u miks i greenwashing i jasno je da se stvari ne kreću ni dovoljno brzo ni u dovoljno dobrom pravcu. To smo čuli već bezbroj puta, ali postoje neke stvari koje ipak jesu dobre: enter circular fashion, upcycling i deadstock.

    Namerno sam ove reči ostavila na engleskom. Ne zbog toga što ih je apsolutno nemoguće prevesti, već iz čistog poražavajućeg razloga da njihovi prevodi, baš kao ni one same (sa izuzetkom prve) nisu dovoljno ni u u upotrebi, ni u svesti u našoj zemlji.

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2022/05/1652352111304561.gif

    Circular fashion i upcycling ste svakako već negde čuli, iako je ova druga reč velikom broju i dalje asocijacija na nekakve “uradi sam” varijacije na temu koje velik broj ljudi koji za sebe misli da je modno osvešćen ne bi ni pomislio da stavi na sebe. Osim što ovo apsolutno ne mora da bude ni istina ni pravilo (ako vam treba vizual, bacite pogled na neke od komada iz nove kolekcije Sande Simone), većina se ipak slaže da je sam model dobar: smanjuje upotrebu nove tkanine/garderobe pa samim tim i potrebu za njihovom proizvodnjom.

    U poslednje vreme sve više se čuje i deadstock fabrics, i to uglavnom kada govorimo o novim i to jako jako kul brendovima iz Skandinavije, ali i bivših zemalja SSSR-a (oprostite mi na upotrebi ove skraćenice, malo me mrzi da nabrajam kao da prepisujem iz školskog atlasa). Od onih koje odlično poznajemo, poput Ganni-ja pa sve do sad već i ne tako novog Bettter iza kog stoji Julie Pelipas.

    Da li ovo znači da nam prva asocijacija na neku upcycling metodu više neće biti šareni pačvork i hekleraj, nego old Celine (kao što je to slučaj sa Julie)? nadam se, pošto je koncept odličan i više nego koristan.

    Šta je zapravo deadstock?

    Reč se odnosi na zalihe materijala koje su nekad nekom preostale u proizvodnji, bilo da se radi o netaknutim rolnama ili već iskrojenim komadima, kao i o neprodatim – i samim tim – nenošenim gotovim komadima koji su stigli u prodaju ali ih niko nije kupio pa su vraćeni.

    Upravo ovo je razlog iz kog se ovaj koncept proizvodnje tako dobro primio u bivšem SSSR-u – pomislite samo na broj zatvorenih fabrika i količine materijala koje se u njima nalaze, a koje praktično čame u mraku i čekaju da ih neko spasi. Lično, verujem da bi se vrlo slične akcije mogle sprovesti i u Srbiji kada bi neko imao dovoljno motiva, živaca i veza da isto učini.

    Isključivo upotreba materijala sa starih lagera neće neki brend automatski učiniti održivim, a proces proizvodnje waste free, ali hajde da se ne lažemo, odličan je korak u pravom smeru, a pri tom zaista ne postavlja gotovo nikakva ograničenja po pitanju samog dizajna, što je ogroman plus. Ovakve rezerve su često jeftinije od kupovine novih materijala što takođe igra značajnu ulogu, pogotovo mladim dizajnerima i brendovima.

    Neki od najzanimljivijih novih brendova koriste isključivo materijale koji dolaze iz rezervi. Britanski brend Ahluwalia jedan je od njih, a koliko je primećen govori činjenica da je dizajnerka koja iza njega stoji Priya Ahluwalia, već uradila saradnju sa kućom Mulberry ali i danskim brendom Ganni. Komadi i iz jedne i iz druge dostupni su u izuzetno malim količinama, razume se.

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2022/05/1652352208604285.gif

    Luksuzne modne kuće počele su da obraćaju pažnu, a prva stepenica na koju se uključuju je očekivano džins. Prošle godine je Valentino imao saradnju sa Levi’s-om i izbacio kolekciju farmerki napravljenu isključivo od prerađenih farmerki. Miu Miu takođe ima kolekciju upcycled džins komada se Levi’s-om, koja je trenutno u prodaji, a u kojoj ćete pronaći komade iz Levi’s zaliha iz 80-ih i 90-ih koji su dorađeni (čitaj: ukrašeni) tako da dobiju prepoznatljiv Miu Miu pečat. Hint: očekujte puno, puno biserčića.

    Teksas na stranu, vuna i pletivo raznih vrsta takođe je ušlo u cirkulaciju, a u luks sektoru igru predvode Zimmermann i Gabriela Hearst, koja je u svojoj prvoj kolekciji za Chloé (jesen/zima 2021) koristila upcycled kašmir iz kog su prethodno uklonjena sva sintetička vlakna.

    Dobro za nas, dobro za planetu i beskrajno šik. Nije savršeno, ali je definitvno korak u (naj)boljem smeru.

    Saznaj više:
    Povezani članci: