Povezano
Ideja o “zdravoj ishrani” postala je deo svakodnevice: čitamo deklaracije, izbacujemo šećer, pratimo makroe i kupujemo sve što je bez glutena, laktoze ili dodatka šećera. I upravo u toj potrazi za “najzdravijim” tanjirom često pravimo najveće greške. Zdrava ishrana nije lista pravila koja se slepo prati, već način života koji mora biti održiv, razuman i dosledan fiziologiji našeg tela.

Fokusiramo se samo na kalorije
Šaka badema i šaka čokoladnih bombona mogu imati sličnu kalorijsku vrednost, ali ne i istu biološku ulogu. Ljudi često biraju hranu po tome “koliko goji”, a ne šta donosi organizmu. Makro i mikro elementi, vlakna, vitamini i minerali su godinama ispadali iz fokusa, a bez njih nema stabilne energije, hormona, dobrog varenja ni imuniteta.
Smanjujemo unos hrane previše naglo
Kada odlučimo da “počnemo zdravo”, većina radi drastičan rez: manje hleba, manje testa, manje svega. Rezultat? Hormoni gladi se poremete, metabolizam usporava, a um i telo počinju da traže brzu energiju – najčešće u vidu slatkiša.
Telo ne voli šok. Kada naglo smanjimo unos hrane, organizam ulazi u režim štednje, čuvanje masti i usporavanje potrošnje energije. Promene postepeno uvoditi. Zdrava ishrana nije sprint; ona je forma maratona.
Pretpostavljamo da je sve što je “fit” ili “bez šećera” zdravo
Police su pune “fit”, “protein”, “zero sugar”, “low fat”, “gluten free”, “healthy choice” proizvoda. Ali jedna stvar je činjenica: industrija je naučila da reč zdravo prodaje. “Bez šećera” često znači da su ubaceni zaslađivači ili maltodekstrin koji i te kako podižu insulin. “Low fat” proizvodi imaju više aditiva i šećera da bi bili ukusni. “Protein bar” nije zdrava užina ako ima 20 sastojaka i sirup od fruktoze.
Verujemo da su zdrave namirnice bez limita
Kikiriki puter, avokado, maslinovo ulje, orašasti plodovi, sve je to zdravo, ali i jako kalorično. U zdravoj ishrani postoje zdrave namirnice, ali ne i “magijske” namirnice.
Ljudi često pojedu pola teglice kikiriki putera “jer je zdrav”, tri avokada dnevno “jer su masti dobre”, ogromnu porciju testenine od heljde, a kalorijski bude kao obična. Zdrave namirnice nisu razlog da izgubimo kontrolu sa količinom.

Izbacujemo ugljene hidrate potpuno
Ugljeni hidrati nisu neprijatelj. Problem nisu hidrati, već u kojoj formi ih unosimo. Kokice, hleb od celog zrna, ovsenim pahuljice, quinou i krompir ne treba porediti sa kroasanima, pecivom ili industrijskim slatkišima.
Šta se događa kada ih potpuno izbacimo:
- umor i pad energije
- hormonske promene
- smanjena tolerancija na trening
- glavobolje i razdražljivost
- najčešće, povratak šećeru u velikim količinama.
Zaboravljamo na vlakna
Mnogi jedu “čisto”: meso, povrće i jaja i čude se zašto su naduveni, umorni ili imaju problem sa varenjem. Zaboravlja se da su vlakna gorivo za dobre bakterije u crevima, a zdrava creva = jak imunitet, dobar metabolizam i bolja apsorpcija vitamina.
Idealni izvori vlakana:
- ovsene pahuljice
- mahunarke
- bobičasto voće
- povrće sa korenom
- integralne žitarice
Jedemo “prečesto”, ali nikad dovoljno
Ovo je jedna od najpodmuklijih grešaka. U želji da se hrane zdravo ljudi:
- preskaču obroke
- predugo gladuju
- a onda jedu na brzinu između sastanaka
Telo ne voli nesigurnost, kada nema ritam, pravi zalihe. Zato se najčešće gojimo kad jedemo “malo, ali neredovno”.

“Zdrava ishrana” samo tokom radnih dana
Mnogi jedu savršeno od ponedeljka do petka, a vikendom sve pada u vodu: brza hrana, alkohol, kasne večere. Telo ne zna da je vikend. Održiva ishrana postoji 7 dana u nedelji, ne 5.
Niko se nije ugojio od jedne kockice čokolade, kao što se niko nije ozdravio od jednog dana bez šećera.
Ovo je način života, ne izazov od 7 dana.
Foto: Pexels
