Filmovi Brižit Bardo koje gledamo u Jugoslovenskoj kinoteci

I Bog stvori modernu filmsku junakinju...

autor BURO.
bardo

Brižit Bardo možda jeste bila kontroverzna ličnost, ali niko ne može sporiti njen izvanredan doprinos filmu. Zato se ćemo krajem februara iznova oprostiti od francuske ikone gledanjem njenih filmova u Jugoslovenskoj kinoteci.

Kako navodi Jugoslovenska kinoteka, program „Sećanje na“ od 21. do 24. februara posvećen je nedavno preminuloj francuskoj zvezdi, koja je lepotom i seksepilom obeležila kinematografiju i popularnu kulturu 50-ih i 60-ih godina 20. veka.

Ciklus otvara film koji ju je proslavio širom sveta „I Bog stvori ženu“ (1956), u režiji njenog prvog supruga Rožea Vadima, a zatvara jedan od poslednjih filmova slavne BB – komedija „Medved i lutka“ (1971) Mišela Devila.

Biće prikazana i dva filma velikog reditelja Luja Mala – drama i romansa „Privatan život“ (1962), gde je Brižitin partner bio Marčelo Mastrojani i parodija vesterna „Viva Marija“ (1965), u kojoj je glavnu ulogu delila sa Žanom Moro.

Brižit Bardo
Foto: Filmsonor / Les films Marceau / AFP / Profimedia

Evo koji filmovi su nam već upisani u planer.

Sećanje na Brižit Bardo u Jugoslovenskoj kinoteci

Film „I Bog stvori ženu“ (1958) reditelja Žan-Lika Godara predstavlja značajan trenutak u istoriji kinematografije jer je otvorio vrata modernom pristupu filmskoj estetici i seksualnosti. Glavna glumica, Brižit Bardo, u ovom filmu postala je simbol seksualne slobode i ženskog osnaživanja, dok je sama priča o mladoj, strastvenoj ženi koja istražuje svoju seksualnost izazvala tada kontroverzne reakcije.

Film je svojim prikazom strasti, požude i nezavisnosti likova prekinuo sa dotadašnjim konzervativnim prikazima ženskih likova u popularnoj kulturi, otvarajući put kinematografiji koja je eksperimentisala sa narativom, kamerom i društvenim temama.

„I Bog stvori ženu“ postavio je temelje za buduće rasprave o seksualnoj emancipaciji, posebno u zapadnom svetu, i inspirisao mnoge reditelje da istražuju granice kinematografije i društvenih tabua. Njegov uticaj oseća se i danas. Prikazuje se u 20.30 časova, 21. februara u Uzun Mirkovoj 1.

Film „Parižanka“ (1957) reditelja Mojzesa Ankesa značajan je jer prikazuje Bardo u potpuno drugačijem svetlu nego u dramama ili seksualno provokativnim ulogama. U ovoj komediji, Bardo tumači mladu i živahnu Paržansku koja svojim duhom, humorom i šarmom unosi svežinu u priču, pokazujući da njen talenat nadilazi samo status seks-simbola. Prikazuje se u 18 časova, 23. februara u Uzun Mirkovoj 1.

Film „Privatan život“ (1962) reditelja Luja Mala ističe se time što Brižit Bardo u njemu tumači emotivno složenu ženu, što je daleko od ranijih glamuroznih i provokativnih uloga. Istražuje teme ljubavi, izdaje i unutrašnje otuđenosti.

Pored umetničkog doprinosa, film je važan i zbog društvenog i kulturnog konteksta – to je savremeni život u Francuskoj početkom 1960-ih, osvetljavajući sukobe između individualnih želja i društvenih očekivanja, posebno u pogledu uloge žene u društvu. Prikazuje se u 20.30 časova, 23. februara u Uzun Mirkovoj 1.

Film „Viva Maria!“ (1965), režisera Luja Mala ističe se time što kombinuje avanturističku akciju, komediju i političku satiru, što je u to vreme bilo neuobičajeno, posebno sa snažnim ženskim likovima u glavnim ulogama. Glavne glumice, Brižit Bardo i Žan Morou, tumače dve nezavisne i hrabre žene koje se bore protiv korumpiranih vlasti i društvenih nepravdi u Meksiku početkom 20. veka.

Njihova energija, šarm i međusobna hemija čine film dinamičnim i zabavnim, a istovremeno prenose poruku o ženskoj moći i emancipaciji u svetu koji je istorijski dominirao muškarcima.

Kombinacija spektakularnih pejzaža, brze montaže i akcijskih scena sa komičnim elementima stvara jedinstven spoj zabave i umetničkog izraza. Kroz humor i satiru, film komentariše društvene i političke konflikte, prikazujući revoluciju, represiju i socijalnu nepravdu na duhovit, ali oštar način. Za Brižit Bardo, ova uloga potvrđuje njen status filmske ikone koja može da nosi akcijske, komične i politički angažovane uloge, pokazujući da nije samo simbol lepote, već i glumica sa izraženom prisutnošću i snagom na ekranu. Prikazuje se u 18 časova, 24. februara u Uzun Mirkovoj 1.

Naslovna fotografija: FilmStills.net / Film Stills / Profimedia