Menopauza u pop kulturi: Promena dolazi

    21.02.2022.
    RECOMMENDED

    Ove pantalone je glupo da nosite ako imate više od četrdeset godina

    Pogledajte koji su hit komadi za ovu sezonu koji su u skladu sa vašim godinama

    Kićanke na kapi nisu kul ako imate više od 35 godina

    Evo koje sve proizvode morate da koristite ako imate više od 40 godina

    Poznata glumica pokazala dekolte iako ima pedeset godina

    Ovo su samo neki od naslova koji nam svakodnevno iskaču na različitim portalima, naročito onim posvećenim upravo ženama. Većina naslova i tekstova jasno ilustruje kako se menopauza i uopšte žene koje imaju više od četrdeset godina predstavljaju u masovim medijima. U celokupnoj pop kulturi menopauza se često predstavlja kao vreme fizičke i mentalne degeneracije žene, koje bi one trebalo da se plaše. Žene koje prolaze kroz ovaj proces i period često se prikazuju kao emocionalno nestabilne i iracionalne — one koje plaču bez razloga, često su ljute i izfrustrirane i izgledaju kao da su „van kontrole“. Osim ovih stereotipnih epiteta, mediji svojom perpsektivom diktitiraju i nameću ovaj period života kao prelaženje važne granice, u okviru kog se neke životne sfere moraju značajno menjati, bilo da govorimo o oblačenju, ponašanju, seksualnosti, vezama ili svakodnevnim navikama. Kao svojevrsni „game over“. 

    Strahove i anksioznost u vezi sa menopauzom mogu takođe stvoriti, preuveličati ili izmanipulisati farmaceutske kompanije i gurui za samopomoć koji fokusiraju pažnju na potencijalne probleme povezane sa menopauzom (i navodna rešenja koja prodaju) umesto da obezbede uravnoteženu i tačnu sliku stvarnih iskustava žena.

    Moja saznanja o menopauzi (koja me čeka za nekih desetak godina), do skoro su bila veoma štura. Znam da će mi prestati menstruacija, da će mi biti vruće i to je otprilike to. Nisam znala zašto se to dešava, kakva je terapija za to i zašto je važno da se o tome govori. Međutim, tekst nedavno objavljen na portalu Mašina, koji je pisala moja poznanica Irena Pejić naveo me je da istražim pre svega šta ovo stanje medicinski podrazumeva, ali i zašto je menopauza političko pitanje o kome se ćuti. 

    Po svojoj definiciji menopauza je kraj reproduktivnog doba žene sa kojom ona gubi mogućnost rađanja. Tačnije nivo estrogena postepeno opada, a on je hormon zadužen za procele ovulacije, menstruacije i trudnoće. Žene kroz nju prolaze uglavnom između 45 i 55 godine života, ali postoji i sindrom preuranjene menopauze kod devojaka nakon određenih medicinskih intervencija.

    Perimenopauza podrazumeva prelazni proces ka menopauzi i otprilike se dešava deset godine pre poslednje menstruacije. Tada nastupaju prvi simptomi i uočavaju se prve promene u telu žene.

    Postoji podatak da je Srbija prva zemlja u Evropi u kojoj žene najranije, čak i pre četrdesete godine, ulaze u period menopauze. Kao uzroci ovog fenomena navode se brojni stresori – genetika, stres, socioekonomski status, uslovi i način života, zagađenje.

    “Patrijarhalno društvo u kome živimo i dalje neguje obrazac u kome žene imaju svrhu samo dok mogu da rađaju, odnosno dok mogu da ostvare svoje „osnovne“ biološke funkcije. Starenje sa sobom nosi posebnu stigmu, i ona je duboko uznemirujuća za svaku ženu. Žene koje ulaze u menopauzu, pored toga što ulaze u period koji nužno znači kraj plodnosti, a početak „jalovosti“, on se često poistovećuje sa krajem mladosti, pa posledično i krajem lepote i seksualnosti. Stigmatizacija žena koje ulaze u postreproduktivni period života sa sobom nosi brojne predrasude i realne posledice koje utiču na kvalitet života žena, ionako preopterećenih brojnim nametnutim ulogama u životu koje se najčešće prepliću – dežurnih negovateljica, preopterećenih domaćica, diskriminisanih radnica, onih koje moraju uvek i svuda zadovoljiti standarde lepote, mladosti i poželjnog ponašanja”, navodi autorka u pomenutom tekstu.

    Ovakav pristup podržava i pop kultura. U filmovima, serijama, književnosti i medijima, videćete ogledalo samog društva: menopauze gotovo da uopšte nema, ili ukoliko je predstavljena, to je urađeno tako da je osnovno polazište strah od nje i svega što nosi. Kultura diktira i utiče na to kako ćete prolaziti kroz određene životne procese. “Kako vas vaša kultura vidi, kako se odnosi prema vama i kako priča o ovama diktira kako ćete vi u njoj živeti. Kultura je naše ogledalo, i ako se u staklu vidimo uvelo,to će uticati na to da se osećamo loše i beskorisno. A ukoliko vidimo energiju i neki novi početak, kako ćemo se onda osećati?”, izjavila je stručnjakinja Laura Eldrige, jedna od autorki knjige “The No-Nonsense Guide to the Menopause”.  Zbog svega toga potrebno nam je društvo koje prihvata i podržava sve naše oblike i godine koji nisu izmišljeni već su sastavi deo nas.

    Menopauza nije ružna reč, ona nas čini onim što smo i potrebno je pružati prave infomacije o njoj, edukovati žene o prihvatanju i različitosti iskustva, prigrliti je, a ne plašiti se od nje i sramiti se. Istraživanje koje je sprovela Myra Hunter, profesorka kliničke psihologije zdravlja na Kings College London, govori da se veliki broj žena plaši ismevanja zbog sastavnog perioda života u kome se nalazi i da se zbog menopauze oseća posramljeno. Zašto bismo se stidele svojih godina, koje su nam donele nova iskustva i zahvaljujući kojima smo u svakom smislu našeg bića bogatije?

    Ipak, određena svetla na kraju tunela zvanog “stigma ženskog reproduktivnog zdravlja” povremeno se pale. Sve je više sadržaja koji menopauzu predstavlja realno, informativno, bez cenzure i stigme. Samim tim, žene počinju više da istražuju o svom telu i glasno govore o njemu. Tako je još 2018, glumica Gwyneth Paltrow izjavila čuvenu i istinitu rečenicu da je novoj generaciji žena potreban rebranding menopauze.

    U rečniku serije “Seks i grad” menopauza nije nepoznata reč. Kroz mnogo epizoda, uključujući i one iz “And just like that” koje ovih dana pratimo, na satiričan, prijemčiv i iskren način provlači se pitanje menopauze kroz koju prolaze junakinje. Sama Kim Cattrall u nekoliko navrata govorila je koliko joj je osnažujuće da priča o menopauzi, jer jer to sastavi deo života kao što je i rađanje deteta na primer. U devetoj epizodi „And Just Like That“ Šarlot govori o Velikoj promeni (eng The Change), ali ubrzo biva iznenađena neočekivanim ciklusom koji je simptom perimenopauze. Nećete verovati ali menstruacija u ovoj epizodi čak nije plave boje!

    Serija “Fleabag” takođe je zabeležila jedan veoma značajan i moćan prikaz menopauze.

    Scena se dešava kada glavna protagonistkinja u kafiću razgovara sa jakom poslovnom ženom o starenju. “Posle menstruacije dolazi menopauza i to je najlepša stvar na svetu. Da, imaš osećaj kao da ti se sve dole raspada i biće ti jebeno vruće, i nikog za to nije briga, ali onda shvatiš da si slobodna. Nisi više rob, nisi mašina sa delovima koji služe nekom drugom, već si svoja”, objašnjava joj ona, na šta Fleabug dobacuje da je mislila da je menopauza strašna. “Užasno je, ali onda bude veličanstveno” na kraju joj odgovori ona.

    Od Absolutely Fabolus smo i očekivali da će se baviti ovom temom, pa tako postoji čak i cela jedna epizoda koja se zove Menopauza. Ali, sve je više reprezentacija ženskog reproduktivnog zdravlja i u popularnim serijama koje se primarno ne bave ženskim iskustvom, kakva je House of Cards ili Nine Perfect Strangers.

    Još jedna lepa vest stiže od HBO Max koji je najavio uskoro prikazivanje švedske komične serije „Lust“, koja će se baviti upravo ženama u četrdesestim, njihovom borbom za opstanak libida, prijateljstvom i realnim ženskim iskustvom vezanim za ovaj period. 

    Strašno je to što je sam naziv manopauzi dao muškarac i to još 1821. godine. Bio je to francuski lekar Charles Pierre Louis De Gardanne koji je o ovome pisao u članku pod nazivom: Menopauza: Kritično doba žena. Imenovanje i komentarisanje nečeg strogo ženskog o strane muškarca je najblaže rečeno problematično, ali još je problematičnije što se taj muški diskurs shvatanja i sagledavanja menopauze održao do dan danas, vekovima kasnije. Zato je važno promeniti ga svuda: u medijima, u pop kulturi, ali pre svega u zdravstvenom sistemu i u radnom okruženju. U Srbiji danas živi skoro pola miliona žena starosne dobi od 45 do 64 godine koje nemaju zaposlenje i prihode. Sjajan odgovr na to je udruženje za koje sam nedavno saznala, Žene na prekretnici koje nudi programe osnaživanja i podrške.

    Žene ne smeju biti diskriminisane zato što prolaze kroz biološki proces i sve što su mogle sa 44, mora im se omogućiti da mogu i sa 45. 

    Saznaj više:
    Povezani članci: