Kosa je odraz unutrašnjeg stanja organizma. Savremena istraživanja u dermatologiji i psihoneuroendokrinologiji potvrđuju da psihološko stanje direktno utiče na kvalitet, rast i opadanje kose.
Hronični stres, depresija i anksioznost mogu narušiti prirodne biološke procese unutar folikula, dok pozitivna emocionalna stanja doprinose zdravijoj i otpornijoj kosi.

Stres je jedan od najznačajnijih faktora koji dovode do poremećaja u ciklusu rasta kose. Fiziološki, stres aktivira hipotalamo-hipofizno-nadbubrežni (HPA) sistem, što dovodi do povećanog lučenja kortizola, hormona stresa. Kortizol utiče na folikule dlake tako što:
Skraćuje anagenu fazu rasta – Rast kose se usporava, a dlaka prerano ulazi u fazu opadanja.
Povećava broj dlaka u telogenoj fazi – Stres dovodi do telogenog efluvijuma, privremenog, ali naglog gubitka kose. Ovaj proces se obično manifestuje tri do šest meseci nakon stresnog događaja.
Povećava upalne procese u folikulima – Hronični stres može izazvati mikroinflamaciju vlasišta, što dodatno slabi dlaku i uzrokuje njeno istanjenje.
Istraživanja pokazuju da osobe koje su izložene dugotrajnom stresu imaju povećanu aktivnost gena povezanih sa upalnim citokinima, što može doprineti pojavi alopecije areate, autoimunog poremećaja u kojem imunski sistem napada folikule dlake, stvarajući lokalizovane pečate bez kose.
Osim akutnog stresa, dugotrajni psihološki poremećaji, poput depresije i anksioznih stanja, takođe imaju negativan efekat na kvalitet kose.
Depresija i kosa
Osobe sa depresijom često imaju snižene nivoe serotonina i dopamina, neurotransmitera koji posredno utiču na zdravlje kose putem regulacije upale i cirkulacije krvi u vlasištu. Hronični umor i nesanica, česti simptomi depresije, mogu smanjiti opskrbu folikula kiseonikom i hranljivim materijama. Depresija je povezana sa povećanom proizvodnjom slobodnih radikala, što može ubrzati oksidativni stres u folikulima i dovesti do prerane sede kose.
Anksioznost i kosa
Osobe sa hroničnom anksioznošću često razvijaju nesvesne navike poput trihotilomanije – ponavljajućeg čupanja kose koje može dovesti do trajnog oštećenja folikula. Povećana proizvodnja adrenalina kod anksioznih osoba može suziti krvne sudove i smanjiti dotok hranljivih materija do vlasišta, uzrokujući slabiju, lomljivu kosu.

POZITIVNE EMOCIJE I KOSA
S druge strane, emocionalna stabilnost i pozitivna osećanja imaju značajnu ulogu u očuvanju zdravlja kose. Kada je organizam u stanju homeostaze, dolazi do povećanog lučenja endorfina, serotonina i oksitocina, koji imaju sledeće efekte.
Poboljšavaju mikrocirkulaciju vlasišta, omogućavajući bolji transport kiseonika i hranljivih materija do folikula. Smanjuju nivo kortizola, čime se normalizuje ciklus rasta i smanjuje opadanje. Gušća kosa postaje prirodna posledica. Povećavanje proizvodnje kolagena, proteina ključnog za jačinu i elastičnost vlasi, ukoliko pronađete pravi proizvod, kosa će vam biti zahvalna.
Studije pokazuju da osobe koje praktikuju meditaciju ili jogu, imaju niži nivo upalnih markera u organizmu, što se pozitivno odražava i na zdravlje, a kosa je jedan od organa na kojem se odmah vidi uticaj.


KAKO ZAŠTITITI KOSU OD NEGATIVNIH EMOCIJA?
Iako je nemoguće u potpunosti eliminisati stres i negativne emocije, postoje strategije koje mogu smanjiti njihov uticaj na zdravlje kose. Redovna fizička aktivnost, poboljšava cirkulaciju krvi i smanjuje nivo kortizola. Hrana bogata biotinom, cinkom i gvožđem ključna je za regeneraciju kose. San od 7-9 sati, omogućava optimalan rast i oporavak folikula. Meditacija, tehnike disanja i mindfulness dokazano smanjuju negativne efekte stresa na telo. U slučajevima izraženog opadanja kose, kombinacija dermatološkog i psihološkog tretmana može biti najefikasnija.
Foto: Instagram – kendalljenner