„Doomscrolling“, influenseri i AI: Zašto treba da znate šta je Akt o digitalnoj pravednosti

autor BURO.
akt

Evropska komisija predstavila je Akt o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act, DFA), novu zakonodavnu inicijativu čiji je cilj snažnija zaštita korisnika u onlajn okruženju.

U središtu ovog predloga nalazi se borba protiv takozvanih tamnih obrazaca (dark patterns) – manipulativnih rešenja u dizajnu interfejsa i korisničkom iskustvu koja navode ljude na odluke koje u normalnim okolnostima ne bi doneli.

Tipičan scenario koji ova regulativa želi da iskoreni jesu platforme sa pretplatom na kojima je registracija brza i jednostavna, dok je postupak odjave namerno zamršen i otežan kako bi se korisnici odvratili od otkazivanja usluge.

S obzirom na to da ima status evropske uredbe, Akt o digitalnoj pravednosti bi važio podjednako na teritoriji čitave Evropske unije, a pravila bi se odnosila na sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu – uključujući i firme registrovane van EU ukoliko posluju sa evropskim kupcima.

Evropski komesar za pravosuđe i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat ocenio je ovu meru kao najopsežniji iskorak u zaštiti potrošačkih prava u Uniji u proteklih nekoliko godina. Koliko je ovakav potez neophodan govori i istraživanje iz 2022. godine, prema kojem čak preko 90 odsto najpopularnijih sajtova i aplikacija u Evropi primenjuje makar neki oblik ovakve manipulativne prakse.

Na šta se odnosi Akt o digitalnoj pravednosti?

Kako prenosi nss magazine, Akt o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act, DFA) treba da nasledi direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi iz 2005. godine, uvodeći zabranu manipulativnog dizajna korisničkih interfejsa.

Predlog precizno cilja prakse poput confirmshaming-a, gde se odbijanje ponude formuliše tako da kod kupca izazove osećaj krivice ili nepromišljenosti, kao i naknadnog dodavanja skrivenih naknada (drip pricing) tek na samom kraju onlajn kupovine.

Posebna pravila odnose se na dinamično formiranje cena ulaznica za događaje – prodajne platforme moraće jasno da navedu broj preostalih mesta po oglašenoj tarifi i gornju granicu do koje cena može rasti, dok u onlajn redovima čekanja cena mora biti konstantno prikazana i osvežavana u realnom vremenu.

Akt o digitalnoj pravednosti koji predlaže Evropska komisija se dotiče i algoritamskih rešenja na društvenim mrežama koja podstiču kompulsivno konzumiranje sadržaja (doomscrolling), obavezujući platforme da korisnicima daju opciju gašenja automatskog pokretanja videa i notifikacija koje nisu direktno vezane za njihove interakcije.

Pod udar zakona ulazi i rad influensera, koji će u slučaju usvajanja propisa morati nedvosmisleno da obeleže svaki plaćeni sadržaj ili komercijalnu saradnju.

U industriji video-igara predviđena je zabrana za maloletne korisnike kada je reč o mikrotransakcijama tipa pay-to-win i pay-to-progress, kojima se novcem kupuje takmičarska prednost ili ubrzano prelaženje nivoa.

akt
pexels.com

Novi propis garantuje korisnicima i pravo da zatraže razgovor sa živim operaterom u situacijama kada automatizovani čet-botovi ne uspeju da reše njihov problem. Značajan segment posvećen je agentima veštačke inteligencije – pametnim asistentima koji mogu samostalno da kupuju u ime korisnika.

Pri prvom pokretanju, korisnik će moći da definiše nivo ovlašćenja: da li odobrava svaku transakciju pojedinačno, samo kupovine unutar zadatih limita cene i vremenskog okvira, ili u potpunosti zabranjuje kupovinu, uz mogućnost naknadne izmene tih postavki.

Pre svake kupovine koja zahteva saglasnost, AI agent moraće da prikaže jasan rezime sa cenom i ključnim karakteristikama robe ili usluge, dok će trgovac nakon obavljene transakcije biti dužan da pošalje pisanu potvrdu porudžbine. Kompanijama koje prekrše ova pravila prete nacionalne novčane kazne u visini od najmanje četiri odsto godišnjeg prometa ostvarenog na tržištu države u kojoj je došlo do povrede zakona.

Predlog zakona sada ide pred Evropski parlament i Savet Evropske unije na razmatranje i usvajanje. Prema planiranoj dinamici, uredba bi stupila u punu primenu godinu dana nakon zvaničnog usvajanja, a Evropska komisija procenje da bi to moglo da se dogodi krajem 2028. godine.