Kako bi po vama trebalo da izgleda nova evro novčanica?

U nadi da je svaka u našem novčaniku

autor Anita Bogojević
evro

Kada ste poslednji put zaista pogledali novčanicu u svom novčaniku? Osim što ste se nervirali što je prazan? Većina nas, novac posmatra čisto funkcionalno – kao papir koji menjamo za robu. Barem bi tako trebalo da bude. Ali novac je uvek bio i moćno sredstvo propagande, simbol moći i vizuelni identitet društva.

Zato je vest da Evropska centralna banka (ECB) pokreće prvi potpuni redizajn evra od njegovog uvođenja 2002. godine privukla toliku pažnju. Prvi put posle više od dve decenije, stakleni mostovi i apstraktna arhitektura na novčanicama odlaze u istoriju. ECB je otvorila javnu anketu gde građani širom Evrope mogu da glasaju za predloge iz užeg izbora.

Screenshot 2026 07 29 164930
Design A – Studio Joost Grootens
Screenshot 2026 07 29 165104
Design H – Atelier Goppel-Toperngpong 

Da je reč o temi koja je podigla celu Evropu na noge, govori i podatak da je već šest miliona ljudi dalo svoj glas i da se o novim dizajnovima uveliko raspravlja za porodičnim stolovima i po društvenim mrežama.

Predsednica ECB-a Kristin Lagard ističe da su novčanice „jedan od najopipljivijih izraza Evrope“. Ali pitanje je: šta nas danas zapravo najbolje opisuje i kako to spakovati na komad papira?

Priroda protiv istorije: Šta nam poručuju novi dizajni?

Dizajneri su imali zadatak da obrade dve teme: „Evropsku kulturu“ i „Reke i ptice“. Pogled na uži izbor otkriva fascinantne, ali i potpuno suprotstavljene vizije:

  • Zvučni talasi i mapa: Studio PunktFormStrich pretvorio je zvuke ptica u linijske strukture, spajajući ih sa mapom i zgradama EU. Moderno i tehnički impresivno, ali da li je idelano za svakodnevnu upotrebu?
output 4
output 5
  • Lica bez crta i sazvežđa: Neue Gestaltung GmbH, pored znamenitih ličnosti nudi ljude bez lica preko kojih se prostiru sazvežđa. Ideja je da se svako poistoveti s njima, želite li njih u svom novčaniku?
output 2
output 3
  • Ljudski gestovi umesto zidova: Autori Rudy Guedj i François Girard-Meunier umesto hladnih građevina prikazuju ljudske ruke u pokretu – ruke koje diskutuju i stabilizuju. Suptilna poruka o saradnji, ali hoće li je prosečan građanin razumeti bez uputstva?
output 7
output 6
  • Povratak tradiciji: Jan Robert Dünnweller pod motom „Ujedinjeni u različitosti“ vraća portrete znamenitih ličnosti, ali uz čudnu (zanimljivu) grafiku, tako da izgledaju kao mala umetnička dela.
output 8
evro
  • Grafičke igrice smo mogli da priemtimo i kroz još par ideja, vi birate favorita: Tim Rubio & del Amo / Cruz más Cruz sakrio je slova E-U-R-O u strukturu novčanice, Isabelle Daëron spaja ručni crtež i vektore, dok Ville Tietäväinen (slike ispod) pretapa ptičja krila u arhitekturu institucija.
evro
evro

Posebno je zanimljiv rad Gisele Gopel i Florijana Toperngponga, koji su insistirali na tome da ne koriste veštačku inteligenciju. Njihovi ručni akvareli slani u digitalne kolaže (poput kapljica na 10 € koje simbolizuju impulse Evropske komisije) pokreću zanimljivo pitanje: ako valuta mora da gradi podsvesno poverenje, sme li se njen izgled prepustiti algoritmima?

Simbolika protiv realnosti

Dok član Izvršnog odbora ECB-a Pjero Ćipolone naglašava da je redizajn deo napora da gotovina ostane bezbedno i slobodno sredstvo plaćanja, mnogi se pitaju koliko je vizuelni identitet presudan u eri kada digitalno plaćanje dominira.

Nove novčanice donose konkretna poboljšanja – savremenije zaštitne elemente protiv falsifikovanja i bolju prilagođenost osobama sa oštećenim vidom.

Stare novčanice ne gube vrednost i cirkulisaće ravnopravno. Anketa na sajtu ECB-a otvorena je do 21. septembra 2026. godine, a konačna serija biće izabrana 2027. godine.

Da li vas više privlače ptice bez granica ili konkretni simboli evropske kulture? Ili biste samo voleli da vaš novčanik bude pun, pa bilo koja novčanica iz njega virila?