
Veštačka inteligencija više preuzima poslove za koje smo nekada verovali da su isključivo ljudski domen, u prilog tome svedoči najnovije istraživanje koje donosi novo iznenađenje: prosečan čitalac preferira poeziju generisanu AI-jem u odnosu na dela književnih velikana poput Šekspira, Emili Dikinson i Alena Ginsberga.
Studija, koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Pitsburgu, pokazala je da neiskusni čitaoci poezije ocenjuju pesme generisane veštačkom inteligencijom kao kvalitetnije i pristupačnije od onih koje su napisali ljudi.
Učesnicima su predstavljene pesme 10 poznatih pesnika, kao i pesme generisane u njihovom stilu pomoću modela ChatGPT 3.5. Među pesnicima su bili: Džefri Čoser, Vilijam Šekspir, Semjuel Batler, Lord Bajron, Volt Vitmen, Emili Dikinson, T. S. Eliot, Alen Ginsberg, Silvija Plat i Dorotea Laski.

PESNIČKI DUEL: AI VS. LJUDI
Rezultati su pokazali da su učesnici imali za 25% veće šanse da AI-generisane pesme identifikuju kao ljudske, dok su dela stvarnih pesnika često smatrali rezultatima rada veštačke inteligencije.
Autori studije sugerišu da neiskusni čitaoci preferiraju poeziju pisanu od strane ChatGPT-a jer je jednostavnija i lakše razumljiva, za razliku od kompleksnih i često enigmatičnih dela ljudskih autora.
Složenost i neprozirnost poezije napisane ljudskom rukom deo su njene privlačnosti, reči su autora studije, dodajući da takve pesme nagrađuju dublju analizu i interpretaciju na način koji AI poezija ne može.
S druge strane, pesme ChatGPT-a uspešno prenose slike, emocije i teme bez dvosmislenosti, što ih čini privlačnijim za širu publiku koja nema vremena za temeljnu analizu.
Međutim, ne slažu se svi sa ovim rezultatima. Pesnici širom sveta smatraju da je umetnost više od algoritma. To je izraz ličnog značenja, empatije, otkrovenja, pobuna, strast i iznenađenje – poezija je ono što se događa u prostoru između logike i haosa. ChatGPT, s druge strane to lepo imitira.
Ključno pitanje može biti ne da li AI može napisati bolju poeziju, već šta ljudi smatraju poezijom: Da li je to puko rimovanje i ritam koji se lako generiše? Ili je to nešto neuhvatljivo? Takođe, sve više se upozorava na ograničenost podataka na kojima je AI treniran, AI kreira sliku poezije na osnovu zastarelih uzoraka, ali i uzoraka čija je relevantnost upitna.

LJUDI I MAŠINE ZAJEDNO
Autori studije zaključuju da, s obzirom na to da čitaoce sve više zbunjuje razlika između ljudskih i AI-generisanih pesama, možda bi bilo korisno uvesti regulative koje bi obavezivale transparentnost u vezi sa poreklom tekstova.
Upozoravaju i na to da bi nekritičko prihvatanje AI poezije moglo dovesti do gubitka dubljeg razumevanja i vrednosti koje donosi ljudska kreativnost. Za sada, jedno je sigurno – AI sve više ulazi u sfere umetnosti, izazivajući nas da preispitamo sopstvene granice.
Foto: Pinterest