
Ovog vikenda imamo priliku da se upoznamo sa savremenim umetnicima čiji radovi otvaraju pitanja identiteta, društvenih odnosa i načina na koji doživljavamo stvarnost, ali i da se vratimo nekim zaboravljenim slikama prošlosti. Od grafike i slikarstva do fotografije, instalacija i dizajna, aktuelne izložbe u Beogradu pokazuju koliko različitih priča može da stane u jedan galerijski prostor.
David Mlađović – „Između tebe i mene“
Galerija ULUS, Beograd | 18. novembar – 5. decembar
Koliko često, posmatrajući umetničko delo, razmišljamo o procesu njegovog nastanka? Kada je reč o grafici, obično vidimo završni otisak, dok matrica sa koje je nastao ostaje izvan našeg pogleda. Beogradski umetnik David Mlađović u svojoj samostalnoj izložbi Između tebe i mene upravo tu granicu dovodi u pitanje.
Umesto da matricu tretira isključivo kao sredstvo za reprodukciju slike, Mlađović je predstavlja kao ravnopravan umetnički objekat. U njegovom radu posebno je važna kolografija, eksperimentalna grafička tehnika koja omogućava nanošenje različitih materijala na podlogu, stvarajući slojevite površine izražene teksture. Uz otiske, tako možemo posmatrati i ono što je prethodilo njihovom nastanku.
Umetnik se poigrava odnosom originala i reprodukcije, pozitiva i negativa, ali i mogućnošću da slika dobije različita značenja u susretu sa posmatračem. Izložba ne nudi jedno konačno tumačenje, već nas poziva da obratimo pažnju na način na koji delo nastaje i na ono što sami u njemu prepoznajemo.

Hey, YU! – Turistički plakati jedne zemlje koje više nema
SENSE—S.SPACE, Beograd | 15–29. novembar
Da li je moguće da deo vizuelne istorije jedne zemlje završi pored kontejnera? Ispostavlja se da jeste. Upravo takva sudbina zadesila je kolekciju jugoslovenskih turističkih plakata, pronađenih nakon raščišćavanja prostorija nekadašnje Jugoslovenske turističke organizacije.
Izložba Hey, YU! nastala je iz potrebe da se ti materijali sačuvaju, ali i ponovo razmotre. Plakati nastali između pedesetih i osamdesetih godina prošlog veka predstavljaju svojevrsni vizuelni vodič kroz Jugoslaviju, od jadranskih pejzaža do planinskih odmarališta i gradskih znamenitosti. Ipak, najzanimljivije je posmatrati ih iz današnje perspektive. Reč je o slikama kojima je jedna zemlja predstavljala sebe svetu, ali i o svedočanstvima razvoja grafičkog dizajna, fotografije i turističke kulture.
Posebnost izložbe jeste i njen dvodelni koncept. Nakon predstavljanja originalnih plakata, savremeni umetnici dobijaju priliku da ih reinterpretiraju. Tokom vikenda organizovan je i program Live Upcycle, koji publici približava proces nastanka novih radova.

Mateo Trevisan – „Potrebnije od sunca“
Galerija Artget, Beograd | Do 22. novembra — poslednja prilika
Industrijski pejzaži imaju neobičnu sposobnost da na fotografijama deluju gotovo monumentalno. Dimnjaci, rudarski kopovi i postrojenja zauzimaju ogromne površine, oblikujući prizore koje je teško posmatrati bez određene fascinacije. Ali šta se događa kada takve slike počnemo da sagledavamo iz perspektive ljudi koji u tim predelima žive?
Italijanski fotograf Mateo Trevisan poslednjih godina istraživao je industrijske centre Zapadnog Balkana i njihove društvene i ekološke posledice. U okviru izložbe Potrebnije od sunca predstavljene su fotografske serije koje dokumentuju život u blizini rudnika, termoelektrana i drugih velikih industrijskih postrojenja.
Od Bora i Kostolca do Tuzle i Zenice, Trevisan beleži prostore u kojima je industrija istovremeno izvor egzistencije i ozbiljna pretnja zdravlju i kvalitetu života. Njegove fotografije ne zadržavaju se na vizuelnoj dramatičnosti izmenjenih pejzaža, već pažnju usmeravaju i na ljude koji žive sa posledicama njihove transformacije.
Posebno je zanimljiva serija Bez prošlosti kojoj bi se vratili, nastala u okolini Bora, koja otvara pitanje šta se dešava sa ličnim i kolektivnim pamćenjem kada nestaju kuće, naselja i prostori sa kojima su generacije bile povezane.

Adrian Klajo – „Proterivanje krize“
Umetnički prostor U10, Beograd | 12. novembar – 5. decembar
Nekada su nas plašili duhovi, veštice i druge natprirodne pojave. Danas imamo klimatske promene, ratove, pandemije i ekonomsku neizvesnost. Priznaćemo, nije naročito utešno to što su čudovišta u međuvremenu postala stvarna. Umetnik Adrian Klajo upravo iz tog osećaja polazi u izložbi Proterivanje krize, posvećenoj savremenoj polikrizi, odnosno stanju u kojem se više različitih društvenih i globalnih kriza međusobno prepliće.
Umesto da ponudi još jednu sumornu dijagnozu sveta, Klajo poseže za ritualima, narodnom magijom, apsurdom i crnim humorom. U središtu postavke nalazi se video-rad u kojem različite, stvarne ili izmišljene magijske tehnike postaju pokušaji da se povrati osećaj kontrole nad događajima na koje pojedinac zapravo ima vrlo malo uticaja.
Njegov pristup otvara zanimljivo pitanje: ako već ne možemo jednostavno da rešimo sve probleme koji nas okružuju, šta nam preostaje osim da pokušamo da pronađemo sopstvene načine da se sa njima nosimo? Ponekad, očigledno, i uz malo magije.
7. Trijenale proširenih medija – „Manifest o snovima i sanjanju“
Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, Beograd | 10. novembar – 2. decembar
Snovi su jedan od retkih prostora našeg iskustva u kojima gotovo ništa ne mora da ima logičan smisao. Možemo razgovarati sa ljudima koje godinama nismo videli, kretati se kroz nepostojeće gradove ili se probuditi sa osećajem da smo doživeli nešto izuzetno važno, a da ne možemo da se setimo šta.
Upravo taj neuhvatljivi svet predstavlja polazište sedmog Trijenala proširenih medija ULUS-a, koje okuplja 76 umetnika pod nazivom Manifest o snovima i sanjanju.
Izložba istražuje načine na koje snovi mogu postati materijal umetničkog stvaralaštva, ali i pitanje njihovog mesta u savremenom svetu. Od ličnih iskustava i nesvesnih predstava do tehnoloških promena koje utiču na naš svakodnevni život, umetnici se bave različitim mogućnostima beleženja i interpretacije onoga što se događa dok spavamo.
Posebno je intrigantno pitanje može li sanjanje ostati prostor potpune slobode u vremenu kada sve više aspekata našeg iskustva postaje predmet digitalnog beleženja i analize. Možda je upravo zato zanimljivo posmatrati kako umetnici pokušavaju da neuhvatljivo pretvore u nešto što se može videti, čuti ili doživeti.