Planirate put u Beč? Muzej koji slavi 250 godina se mora naći na vašoj ruti

Jubilarna godina probudila zeca!

autor Anita Bogojević
Albertina muzej

U ovom gradu je Sigmund Frojd u svojoj ordinaciji na Berggasse raščlanjivao ljudsku podsvest, Gustav Klimt u zagušljivim ateljeima razbijao građanske tabue zlatnim listićima, a Štefan Cvajg i Egon Šile u kafanama pretresali sudbinu moderne Evrope. Bilo da u ovaj grad dolazite u potrazi za duhom habzburške epohe ili vizuelnim potresima savremene umetnosti, postoji mesto u kom se svi ti svetovi susreću pod jednim krovom, a to je muzej Albertina.

Smeštena u palati gde su se nekada ukrštale aristokratska moć i intimne umetničke strasti, Albertina 2026. godine obeležava 250 godina postojanja.

Albertina muzej

Tokom dva i po veka, u ovim salonima nisu odjekivali samo koraci krunisanih glavešina i carskih izaslanika, već su tu svoj trajni dom pronašli i najveći umovi čovečanstva. Od samog Albrehta Direra, čiji su skicirani detalji prirode ovde našli svoje utočište, do kasnijih vizionara poput Pikasa i Modiljanija, čije linije i danas, sa zidova ove palate, svedoče o tome kako umetnost menja način na koji posmatramo telo, prostor i emociju.

Od privatne zbirke izgrađene na strasti i viziji, Albertina je izrasla u živ, dinamičan prostor, gde klasično nasleđe i savremena umetnička provokacija vode neprekidni, fascinantni razgovor. Ako vas put ovog leta ili jeseni vodi u Beč, ovo je samo uvodna priča o muzeju koji bi se trebao naći na vašem planu obilazaka grada.

profimedia 1092150049
Izložba Ričarda Prinsa u Albertini u Beču; Credit line: IMAGO / imago stock&people / Profimedia

Od habzburške palate do milion umetničkih dela

Sve je počelo 1776. godine u samom srcu Beča, u rezidencijalnoj palati koja je pripadala nadvojvotkinji Mariji Kristini, omiljenoj kćerki carice Marije Terezije, i njenom suprugu, vojvodi Albertu od Saksonije-Tešena. Iako je istorija često fokus stavljala na Alberta, savremena istraživanja vraćaju zasluženo mesto Mariji Kristini. Neno lično bogatstvo, ali i njeno strastveno bavljenje umetnošću, dali su ključni zamajac stvaranju zbirke.

Ono što je započelo kao privatno sakupljanje crteža i grafika preraslo je u gigantsku arhivu koja danas broji više od milion otisaka i na stotine hiljada crteža, slika i radova na papiru, od renesansnih majstora do vodećih imena današnjice.

Prošetati Albertinom znači proći kroz čitavu istoriju vizuelne kulture: od čuvenog Direrovog Nosoroga i Zeca, preko Rembranta i Mikelanđela, pa sve do Pikasa, Klimta i Šilea.

Jubilarna godina probudila zeca!

Albertina obeležava 250. rođendan kroz viziju otvorenosti prema novim perspektivama. Sa svoja tri izložbena prostora (Albertina, Albertina Modern i Albertina Klosterneuburg), muzej ove sezone nudi vizuelno bogat i intelektualno stimulativan program.

Središnji događaj predstavlja velika jubilarna izložba „Sakupljanje za budućnost” (Collecting for the Future), koja analizira kako se kulturno pamćenje uopšte oblikuje.

Izložba se ne bavi samo onim što je sakupljeno, već i načinom na koji se kolekcije neprekidno ponovo aktiviraju kroz savremeni kontekst

Pored nje, trenutno možete istražiti i postavku Helga Filip: Prostori pokreta (otvorenu do 20. septembra), koja svetlo reflektora usmerava na pionirku op-arta i ključnu, a dugo nedovoljno zastupljenu figuru austrijske umetnosti 20. veka.

Umetnost koja provocira

Jedan od najvažnijih i najzapaženijih segmenata ovogodišnjeg programa bila je velika retrospektiva Ričarda Prinsa (Richard Prince), jednog od najuticajnijih i najkontroverznijih savremenih umetnika. Prins, pripadnik čuvene Pictures Generation, decenijama preispituje koncept originalnosti, aproprijacije (preuzimanja postojećih slika) i načina na koji masovni mediji konstruišu naše želje.

Kroz rekonstrukciju reklama za Marlboro kauboje, serije Girlfriends ili New Portraits, Prinsov rad pokazuje da slike nikada nisu neutralne. One cirkulišu kroz medije i mreže, noseći sa sobom moć, objektivizaciju i ideologiju.

Pokretanjem pitanja koja su kustoskinja Nensi Spektor i teorija umetnosti davno otvorile u esejima poput onog: „Da li je Ričard Prins feministkinja?”, Albertina pokazuje svoju hrabrost: ne izbegava kontroverze i institucionalne paradokse, već ih otvara za javni diskurs.

Sposobnost Albertine da kompleksne, provokativne teme obradi sa vrhunskom kustoskom preciznošću i naučnom rigoroznošću upravo je ono što je odvaja od prostog izložbenog prostora.

Kao nezaobilazno jezgro muzejskog iskustva izdvaja se stalna postavka „Od Moneta do Pikasa – Kolekcija Batliner” (Monet to Picasso: The Batliner Collection), koja predstavlja jednu od najvažnijih evropskih zbirki klasičnog modernizma. Kroz oko 500 vrhunskih dela, ova postavka vodi posetioce na uzbudljivo putovanje kroz 130 godina istorije umetnosti, od impresionističkih svetlosti Kloda Moneta, preko vizija Marka Šagala, pa sve do monumentalnog opusa Pabla Pikasa, čijih se više od 40 radova čuva u ovim dvoranama. Smeštena unutar istorijskih salonskih zidova, ova zbirka ne nudi samo estetski užitak, već i živu hroniku smelih umetničkih pokreta koji su zauvek redefinisali vizuelnu kulturu čovečanstva.

Šta nas očekuje do kraja godine?

Jubilarni program ne jenjava. Pred nama je izuzetno uzbudljiva jesen:

pexels irenefilms 9069829
pexels marina zvada 844583049 19842328

Zašto je Albertina nezaobilazna stanica?

Nadam se da ste i sami do sada zaključili i obeležili je na svojoj ruti? Prava odgovornost velikih muzeja ogleda se spremnošću da iznova dovede u pitanje strukture koje određuju vrednost, vidljivost i istorijsko priznanje. Mislimo da Albertina to radi, ali trebalo bi da radi još više, jer umetnost se na neki način mora boriti sa društvom, odgovarati na društvene promene i boriti se kreativno sa problemima.

Svako od nas na neki svoj način može doprineti kulturi svog mesta, grada i okoline, a ako vam fali ideja, 250. rođendan Albertine je najlepši izgovor za put u Beč. Tamo ćete otključati nove prostore mašte, spremni da po povratku unesete malo te magije i u svoj komšiluk.