Mali rečnik pojmova i termina koje je neophodno znati ukoliko želite da razumete svet u kom živimo

    03.03.2021.
    RECOMMENDED

    https://buro247.rs/wp-content/uploads/2021/03/coverreci.gif

    Nekada je važilo dobro poznato “pravilo” gde da bismo razumeli nešto zaista, i primili tu novinu u naš svet moramo nekako da ga nazovemo. To je dobro oproban sistem čovečanstva koje funkcioniše po sistemu “imenuj da bi više voleo” i tako je oduvek. Ipak, danas je situacija utoliko drugačija što neke reči znamo svi iako možda i nemamo adekvatne zamene u sopstvenom jeziku. Dok su se nekada narodi razlikovali prema čak i tim suptilnim lingvističkim razlikama gde neko prosto nema reč za recimo klizaljke jer ih nikada nije video i ne trebaju mu budući da živi u sub-saharskoj Africi, danas je savremeni svet i život u njemu duboko objedinjen sličnim iskustvima. I rečima koje to opisuju. Tako, u 21. veku u 2021. godini, postoje neki termini koje bi trebalo da znamo svi da bismo razumeli savremeni svet, i predstavljamo vam one koji se najviše koriste.

    Post-

    Sasvim sigurno reč, tačnije prefiks, koji će obeležiti godinu pred nama budući da iako nije sve baš prestalo, jeste smatrana “godinom posle” u kojoj će barem neke muke iz prethodne godine ostati iza nas. Post- će definitivno biti veoma zgodan termin za objašnjavanje sveta danas. Post-2020, post-kovid era (ako ikada stvarno i dođe), post-karantin.

    „Woke“ kultura

    “Woke” se kao termin koristi još od afro-američkih građanskih pokreta 60-ih i 70-ih, mada se može reći da je u savremenom svetu Erykah Badu i njena pesma “Master Teacher” odgovorna za povratak  na velika vrata. Termin se odnosi na političku samosvest, osvešćivanje sopstvene pozicije u sistemu i pobune protiv položaja u kom se nalazimo. Termin je svoj pravi i veliki comeback video sa nekim televizijskim ostvarenjima kao što je recimo serija “Atlanta” Donalda Glovera 2016. godine, ili “Dear White People” iz 2017. od kada je i u javnom diskursu počelo mnogo primetnije da se govori o tome da su Afro-amerikanci došli do shvatanja da rasizam nikada nije nestao iz SAD. Samo je promenio svoj oblik. Prošle godine je pobuna protiv istog doživela svoj vrhunac u Black Lives Matter pokretu, a “woke” je kao termin poslednjih godina izašao iz domena rasizma i počeo da se primenjuje i na druge građanske pokrete (LGBTQ+, feminističke…” kojima je cilj da ne budu tolerisani u društvu nego zaista u potpunosti prihvaćeni. 

    “Woke” je prisutniji danas više nego ikada, probuđeni su mnogi širom sveta, i srećom, ne čini se da će opet zaspati u neko skorije vreme.

    Diverzitet

    Izvorno reč koja treba da obezbedi bolju reprezentaciju različitim marginalizovanim grupama u javnom diskursu, mada nažalost i veoma često polje koje ume da se koristi olako. Nije da svako ko insistira na diverzitetu razume zašto je on istinski važan, i zato često dobijamo polupečena rešenja koja su recimo manje diverzitet a više kulturna aproprijacija, ili recimo uključivanje plus-size modela brojki radi, a ne suštine. Ipak, uprkos nekim pogreškama koje se svima tu i tamo dogode, današnji svet jeste svet najrazličitijih različitosti koje se podržavaju, ohrabruju i slave, i tek smo na početku.

    Inkluzija

    Da bi se postigao diverzitet, gde je važnije nego ikada raditi na reprezentaciji i skrenuti sa belačke, heteronormativne trase koja nam decenijama prikazuje samo jedan oblik iskustva (onog koji dolazi sa mahom privilegovanih pozicija) neophodno je otvoriti sva vrata, i to širom za različite, nekada marginalizovane grupe i čuti njihovo iskustvo. Uključiti sve one koji su predugo bili isključeni. Marginalizovane zajednice, ljudi različitih seksualnih opredeljenja, različitih rodnih definicija, različitih boja kože, osobe sa invaliditetom, osobe različitih godina. 

    Ukratko, osvestiti sve različitosti i preleposti koje postoje oko nas i uključiti njihovo iskustvo u javni dijalog i svest.

    Self-care

    Iliti samo-briga, briga o sebi koja je postala broj jedan zapovest samom sebi. Naučiti self-care, sve drugo će samo doći. U ovu kategoriju već dugo ne spada čisto ulepšavanja i udovoljavanje sebi u kontekstu beauty sveta, već mnogo opsežnija briga o samom sebi, koja je nužno povezana sa još jednim konceptom koji nam je neophodan. Self-love. Ljubav prema samom sebi, i briga o tome da naše lične potrebe budu zadovoljene. I to ne zato što smo sebični, nego zato što tek kada budemo dobri sami sebi možemo da budemo dobri i za druge. U savremeni self-care spadaju naravno beauty tretmani, ali i još važnije razumevanje sebe i sopstvenog tela (sex-wellness), zdrav život i ishrana, razgovor sa terapeutom i briga o mentalnom zdravlju…

    Body-positivity

    Svest da ne postoji samo jedan oblik tela koji je savršen i ka kome treba ići. Godine favorizovanja jednog naspram drugog, kako kroz istoriju umetnosti tako i kroz istoriju mode dovele su nerealniih standarda koje postavljamo i sebi i drugima, i prilično iskrivljene slike o tome šta je realno i stvarno telo, a šta ne. Srećom, ali i velikim zajedničkim radom, došlo je do promena, i sve je više onih koji slave raznolikost i pozitivan stav prema svakom telu.

    Eko-svesnost

    Ne moramo da pričamo o tome da živimo u vremenu globalne eko krize, to do sada valjda svi već znamo. Ukoliko ne, i “eko kriza” i “klimatske promene” su reči za rečnik, ali neki bar 20 godina star kada se takođe upozoravalo i pričalo ali i igornisalo. Ovaj put, nemamo nikakav luksuz da se vraćamo toliko u nazad i s obzirom na to da nam tlo pod nogama gori, reč koja danas opisuje naš svet je “eko-svesnost” i odgovornost koju to donosi. 

    Umesto da čekamo da nas neko drugi spasi sa broda koji tone, možemo (i moramo) da postanemo osvešćeniji i aktivniji.

    Vreme je da razmislite šta sve možete da uradite da nešto zaista promenite, šta su sve elementi u svakodnevici koji su vredni promišljanja, kako da prilagodite svoje beauty navike eko-osvešćenosti? Svaki korak se računa!

    Gaslighting

    Mnogo je termina koji objašnjavaju užase savremenog dejtinga ali dok postoje oni koji su neprijatni ali ne ostavljaju baš trajnje posledice (kao recimo “ghosting” kada prosto i jednostavno popijete seen i ne stigne nikakav odgovor) postoje i one prilično opasne manipulacije kao što je “gaslighting”. George Cukorov film iz 1944, “Gaslight” je inspiracija za termin, budući da u filmu muškarac pokušava da ubedi svoju suprugu (btw, Ingrid Bergman je dobila Oskara za najbolju žensku ulogu za ovaj film, tako da vredi stavljanja na listu ako već niste do sada) da je luda, ne bi li je zatvorio u psihijatrijsku ustanovu. U skladu sa tom pričom, gaslighting je onaj momenat kada stvarno nismo sigurni u pravu prirodu nekog odnosa. Da li smo mi zaista nekada bili onoliko bliski ako se taj neko sutra ponaša kao da se ne znamo? Da li sam ja stvarno previše osetljiv/a, ili me druga strana ubeđuje u to da bi opravdala svoje ponašanje? Gaslighting je postala “it” reč za psihološku manipulaciju, i ona se ne odnosi samo na emotivne odnose budući da u današnje vreme mnogi rade na tome da opovrgnu dokaze, i prodaju “svoju priču” od PR sila preko lažnih vesti do političara.

    Sex- wellness

    Treća decenija 21. veka nas je naučila da u wellness kategoriju spadaju i vibrator i masturbacija i može se reći da je sex-care konačno postao jednako važan deo brige o sebi. Žensko zadovoljstvo više nije tabu tema, proizvođači seks igračaka poklanjaju mnogo više pažnje individualnim potrebama i anatomiji, a razgovor o seksualnosti i njeno spoznavanje je postalo izvestan oblik oslobađanja i borbe. Danas se o seksualnim iskustvima priča jasnije i otvorenije nego ikada, a sex-wellness je tu da nam pomogne da se ponovo povežemo sa samima sobom.

    Saznaj više:
    Povezani članci: