Čas purgerskog, zanimljive činjenice o istoriji, kulturi i sadašnjosti Zagreba… Sve ovo pronaći ćete na platformi Zagreb facts, na društvenim mrežama i sajtu. Iza ovog projekta trenutno stoje Matija Mitak, Maja Elez i Matea Mitak.
Danas se navršava tačno deset godina kako Matija, Matea i Tea Dujak postavili Zagreb facts na noge – ovaj projekat su pokrenuli kao studenti Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Za sve ovo vreme, izgradili su veliku onlajn zajednicu zaljubljenika hrvatske prestonice, svakodnevno deleći fragmente njegovog neusiljenog, gospodskog šarma, kajkvaskog dijalekta koji se i danas zadržao i gaji, kao i savremenih događaja.
Sa Matijom smo pričali o počecima, rečniku purgerskog, ljubavi prema Zagrebu, te budućim planovima.
Baš danas obeležavate 10 godina postojanja. Kako sada gledate na celokupni taj period, od toga da ste počeli kao projekat na Fakultetu političkih znanosti do današnje Instagram stranice koja broji preko 50.000 pratilaca, kao i aktivan Facebook i sajt?
Nemremo vjerovat da Zagreb facts ima 10 godina. K’o da je jučer bilo!
Kad smo službeno počeli 29. ožujka 2013, nismo znali da će to toliko dugo potrajati.
Profesor i asistentica su nam rekli da je projekt vrhunski i da bi bila prava šteta da ga ne nastavimo
voditi.
Dobili smo povjerenje tisuća ljudi tog ljetnog semestra 2013. i nismo ih željeli iznevjeriti.
Zagreb ima puno toga za ispričati.
Ljubav prema gradu i vrlo poticajne riječi naših vjernih pratitelja, „factovaca“ kak ih mi od milja zovemo,
daju nam i dandanas vjetar u leđa da nastavimo predstavljati naš beli Zagreb-grad koji tak imamo rad.
Danas, kad zbrojimo sve društvene mreže koje imamo brojimo više od 130 tisuća pratitelja (Facebook,
Instagram, TikTok, Twitter, Pinterest) i naravno službenu internetsku stranicu koji ne računamo u te
brojke.
Takođe ste formirali i purgerski riječnik. Koje su vam omiljene purgerske reči?
Omiljene su nam purgerske riječi: miščafl, grincajg, ajngemahtes/ajngemahtec, štancer, landrati,
cipelcug, šalabajzati, tringelt… Značenja ovih riječi možete provjeriti na našoj internetskoj stranici pod
kategorijom „Purgerski rječnik“. Teško je izdvojiti samo jednu. Trudimo ih se svakodnevno upotrebljavati u razgovoru s drugima pa oni
koji nisu čuli neku riječ jako dugo često pitaju: „Dobro, kak’ to da si se sad te riječi sjetila/sjetio?!“
To je naša vrlo poznata kategorija sadržaja koja nas je jako popularizirala diljem Hrvatske, ali i šire. Nitko
dotad nije u tom obliku objavljivao i predstavljao purgerske riječi.
Mnogima izazivaju osjećaj nostalgije za svoje bake i djedove, roditelje i susjede koji su se negda tak
spominali.
Takav govor nažalost umire s njima.
Purgerski rječnik sve se manje čuje među Zagrepčanima i na zagrebačkim ulicama pa smo odlučili
obrisati prašinu s rječnika i iskoristiti moć društvenih mreža da mnoge ljude podsjetimo na zaboravljeni
vokabular, ali i da mlađe podučimo o purgerskom govoru.
Sve u svemu, purgerski je rječnik itekako dobro i dandanas prihvaćen.
Na sajtu Digitalni repozitorija Sveučilišta u Zagrebu sam pročitala da je Zagreb bio i ostao kajkavski grad čak i nakon uvođenja jedinstvenog standardizovanog jezika u polovini 19. veka.
Sve manje je kajkavskog i purgerskog govora u Zagrebu i općenito van granica grada.
Zagreb je postao središte raznih kultura, tradicija, govora iz raznih dijelova Hrvatske, regije, ali i svijeta.
To je, kako volimo reći, tipična velegradska stvar. Pravi se zagrebački i kajkavski govor sve manje čuje u moru drugih dijalekata, vokabulara i anglizama koji
su češći u našem svakodnevnom govoru.
Trudimo se maksimalno očuvati jezik, kulturu i tradiciju zagrebačkog zavičaja putem Zagreb factsa.
Vjerujemo da smo tijekom ovih 10 godina to i uspjeli!
Koji su vam budući planovi?
Imamo puno planova, no idemo red po red.
Trenutno se želimo više aktivirati po pitanju videosadržaja jer su ljudi oduševljeni videoštiklecima koje
smo počeli objavljivati prije dvije godine na našim mrežama. Ovo su neke od njih: Štiklec o zimi u veljači 1929. o kojoj se i dandanas u Zagrebu priča, štiklec o smiješnim starozagrebačkim prezimenima, o Selskoj cesti u Zagrebu i zakaj se tak zove, o spaljenoj coprnici (vještici) Margareti Kuljanki i o zagrebačkim kuplerajima.
