Havaianas japanke i drugi kurioziteti Art Basela u Parizu

Savremena umetnička scena.

autor BURO.
art basel

Peto po redu izdanje prestižnog sajma savremene umetnosti Art Basel Paris održava od 23. do 25. oktobra u istorijskom zdanju Grand Palais.

Ovo izdanje nosi poseban značaj jer predstavlja prvi sajam organizovan pod direktorskom palicom Karima Kripe. Rođen je u Cirihu 1991. godine, dok je odrastao i obrazovao se u Lozani. Tokom svoje profesionalne karijere fokusirao se na strateško povezivanje nekoliko srodnih oblasti: odnosa sa javnošću i komunikacija, kreiranja i produkcije medijskog sadržaja, istraživanja digitalne kulture i savremenih vizuelnih umetnosti. Njegov ulazak u organizaciju Art Basel 2018. godine bio je prirodan nastavak bogatog iskustva koje je prethodno sticao u uglednim evropskim umetničkim institucijama i galerijama.

Program sajma osmišljen je tako da posetiocima ponudi bogat spektar sadržaja – od interaktivnih umetničkih instalacija do monumentalnih skulpturalnih i prostornih dijaloga. Pariz postaje središte globalne umetničke scene zahvaljujući učešću čak 211 izlagača koji dolaze iz 41 zemlje i teritorije širom sveta, uključujući i dolazak blizu 30 novih, vodećih galerija.

Konceptualna struktura sajma Art Basel Paris za 2026. godinu počiva na tri glavne celine. Centralno mesto zauzima sektor Galeries, gde su okupljene najuticajnije svetske galerijske institucije sa svojim najznačajnijim, vodećim umetničkim programima.

Drugi ključni segment čini sektor Emergence, koji je u potpunosti posvećen mladoj umetničkoj sceni i galerijama nove generacije. Ovaj sektor obuhvata 16 samostalnih izložbenih prezentacija koje pružaju uvid u najnovije autorske tendencije.

Treći stub predstavlja sektor Premise, čiji je cilj promovisanje odvažnih i nekonvencionalnih kustoskih ideja koje spajaju i stavljaju u direktan dijalog sasvim različita istorijsko-umetnička razdoblja i estetike.

Pored dešavanja u samom izložbenom prostoru Velike palate, sajam se širi na ceo Pariz kroz svoj bogati Javni program (Programme Public), realizovan uz podršku modne kuće Miu Miu. U okviru tog sadržaja ističe se inicijativa Oh La La!, koja aktivira koncept spontanog rearanžiranja i ponovnog kačenja umetničkih dela usred trajanja postavke.

Šta se sve očekuje ove godine?

Art Basel Paris: Najzanimljivije postavke

Osim modne kuće Miu Miu, brend Havaianas se takođe pridružio sajmu – dizajner Marko Ribeiro preuzima prostor zvan Toguna unutar prestižnog muzeja Palata Tokijo, stvarajući postavku pod nazivom Novos Ícones (što u prevodu znači „Nove ikone”).

Reč je o konceptu zasnovanom na ideji „praznog platna”, gde umetnik gradi potpuno nov vizuelni svet iz početka. Ribeiro je na pariskoj sceni prepoznatljiv po stvaranju skulpturalnih, geometrijskih formi i jarkim, eksplozivnim kombinacijama boja, čime unosi svežu, razigranu i ekscentričnu energiju u svet mode.

U ovom projektu, on uzima jedan prepoznatljiv, kultni predmet iz brazilske garderobe i transformiše ga u autentično umetničko delo. Reč je o japankama koje su decenijama bile vezane isključivo za plažu, ali koje u Ribeirijoj interpretaciji dobijaju sasvim novu dimenziju i značenje.

Autor istražuje teme kao što su lični i kolektivni identitet, načini na koje se određene kulture predstavljaju u javnosti, te prožimanje i spajanje različitih kulturnih uticaja.

art basel

Priznata britanska umetnica Trejsi Emin na čuvenom pariskom Platou ljudskih prava predstavlja monumentalni triptih izliven u bronzi, sačinjen od tri velika i značajna skulpturalna rada nosilaca naziva: I lay here for you, I Followed You to the End i I Will Not Be Alone.

Dosledna svom umetničkom rukopisu, koji uvek u prvi plan stavlja potragu za intimnošću, ranjivošću i istraživanjem ženskog tela kao medijuma za izražavanje potisnutih želja, gubitaka i snagem, Emin ovom postavkom oblikuje trodelno fizičko i emotivno iskustvo za sve posetioce.

Ova postavka otvorenog je tipa i potpuno besplatna za javnost do 1. novembra, a smeštena je na lokaciji sa koje se pruža direktan pogled na Ajfelovu kulu.

Jedan od najzapaženijih projekata na sajmu Art Basel predstavlja audiovizuelni spektakl nastao pod okriljem multidisciplinarne grupe GENER8ION. Ovaj umetnički kolektiv pokrenuli su pre jedne decenije muzički producent i kompozitor Serken i francuski režiser Romen Gavras, poznat po filmovima Athena i Sacrifice, kao i po kultnim muzičkim spotovima za zvezde poput Jay-Z-ja, M.I.A. i Justice.

Njihova instalacija pod nazivom GOD HATES SPACE smeštena je u dvorani Rotonde d’Antin, a zamiljena je kao direktan konceptualni i vizuelni produžetak njihovog muzičkog albuma LOVE & TEARS objavljenog u junu 2026. godine.

Sama instalacija prikazuje se na ekranu dužine čak 12 metara i koncipirana je kao fiktivni propagandni video-materijal smešten u blisku budućnost, tačnije u 2034. godinu. Autori tog propagandnog videa su pripadnici takozvane „Oslobodilačke armije Agarte”, ekstremne pobunjeničke grupe.

Ideološka osnova grupe počiva na teoriji zavere da je planeta Zemlja zapravo šuplja i da se jedini pravi spas za čovečanstvo nalazi u njenoj unutrašnjosti, zbog čega bilo kakav pokušaj istraživanja i osvajanja svemira doživljavaju kao vrhunsko svetogrđe.

Spoj konceptualne skulpture velškog umetnika Serita Vina Evansa, performansa uživo u režiji fotografkinje Brit Liberg, inovativnog prototipa stolice sa potpisom poznatog stiliste i dizajnera Alastera Makima, te specifične prostorne instalacije nastale u saradnji švajcarskog modnog brenda RIER i umetnika Augustasa Serapinasa – nepogrešiv je znak da se nalazite u prestižnom prostoru Dover Street Market tokom trajanja sajma Art Basel Paris.

Ovaj avangardni konceptualni prostor, smešten u istorijskoj pariskoj četvrti Mare, osmislili su ikona savremene mode Rei Kavakubo (osnivačica brenda Comme des Garçons) i njen poslovni i životni partner Adrijan Jofe.

Među brojnim dešavanjima u okviru ovog programa, posebno se izdvaja i promocija sa potpisivanjem monografije KATE BY MARC priznatog britanskog umetnika Marka Kvina (posvećene njegovoj dugogodišnjoj inspiraciji i muzi Kejti Mos).

Legenda i pionir elektronske muzike Riči Hotin (poznat i pod pseudonimom Plastikman) i irski digitalni umetnik Džon Džerard priređuju celodnevni, 24-časovni umetničko-muzički maraton u pariskom klubu FVTVR.

Program započinje 24. oktobra tačno u podne, kada se vrata kluba otvaraju besplatno za sve posetioce koji žele da dožive INFIN.1.IRIDESCENT.STREAM. Reč je o digitalnoj instalaciji Džona Džerarda, koju prate zvučni pejzaži koje je Hotin kreirao u realnom vremenu koristeći Bronze.ai – inovativnu AI tehnologiju za generativnu kompoziciju muzike.

Nakon vizuelno-zvučnog dela, posetioci imaju priliku da slušaju javni dijalog i diskusiju dvojice autora, koju moderira nekadašnji dugogodišnji direktor Art Basel-a, Mark Spigler.

Aukcijska kuća Sotheby’s i nezavisni kustos Valerio Polimeno osmislili su ekskluzivno iskustvo koje spaja umetnost i gastronomiju. Umesto klasičnog izložbenog prostora oni su u potpunosti preuredili i preuzeli jedan luksuzan pariski stan, pretvorivši ga u scenografiju za najveću izložbu privatne prodaje koju je aukcijska kuća Sotheby’s do sada organizovala na evropskom tlu.

Ideja vodeća iza ovog projekta jeste da posetiocima omogući neposredan, intimni kontakt sa umetničkim delima neprocenjive vrednosti u ambijentu koji odiše kućnom atmosferom. Zidovi stana ukrašeni su originalnim platnima nekih od najvećih velikana u istoriji umetnosti 20. i 21. veka – od Pabla Pikasa i Anrija Matisa, do ikona pop-arta poput Endija Vorhola i savremenih slikarskih majstora poput Gerharda Rihtera.

Na naslovnoj fotografiji ovog teksta je delo Keite Mijazakija, poznatog po skulpturalnim instalacijama koje spajaju kontrastne materijale, poput recikliranih delova automobila i japanskog papira. Godine 2011, na njegovu umetničku praksu uticao je zemljotres i cunami u regionu Tohokuu, što ga je navelo na razmišljanje o krhkosti, transformaciji i tome kako novi život može izroniti iz uništenja.

Napravljeno od spasenih izduvnih cevi, prigušivača i naboranog papira jarkih boja, delo A Symbiotic Form ponaša se poput živog sistema, delujući kao da se širi, razvija ili mutira.

Naslovna fotografija: Xavier Francolon / Sipa Press / Profimedia