Da li su ovi filmski poljupci ikada dočekali svoj „happily ever after”?
Ljubavni žmarci

Neko ko je gledao Little Women verziju iz 2019. godine, sada bi me pitao pa gde je poljubac, ali ova scena se u mojoj glavi odigrala drugačije… kao da su tu bili poljupci, hiljade i hiljade njih. Znate li onaj osećaj, kada gledate neku filmsku scenu i odjednom osetite one slatke žmarce duž celog tela jer ste doslovno osetili dodir i hemiju sa ekrana?
Većina nas bi volela da se taj osećaj ponavlja, ali i da postoji više takvih filmova koji nam redovno mogu izazivati te „lepe jeze”. Povodom Međunarodnog dana poljubaca, morala sam da se zapitam: koliko nas zapravo drži ta magija dok gledamo spajanje usana omiljenih protagonista?
Svi pamtimo kultne filmske trenutke koji su nas naterali da zatreperimo, poput poljupca u filmu La La Land, vrelu i neobuzdanu strast u Tri metra iznad neba (Tres metros sobre el cielo), romantični lift u Romeo i Julija (Romeo + Juliet), kultni pramac Titanika (Titanic), pa sve do onog naelektrisanog i zabranjenog poljupca između Bele (Bella) i Džejkoba (Jacob) u sagi Sumrak (Twilight).
A tek nova hit serija Off Campus, rađena po popularnim knjigama El Kenedi (Elle Kennedy), gde se tenzija između likova bukvalno može opipati!
Ali, da li su ovi filmski poljupci dočekali svoje ‘srećno do kraja života’?
Bez brige, čuvam vaše živce, ovde nema „spojlera” (možda malo)! Preporučujem vam moju listu filmova sa poljupcima (i onih zamišljenih) od kojih telo zatreperi. Neki su se završili srećno, a neki tužno. Koji su koji? Otkrijte sami!
1. Male žene (Little Women, 2019)
U vizuelno raskošnoj adaptaciji u režiji Grete Gervig (Greta Gerwig), pratimo odrastanje i borbu za nezavisnost sestara Marč (March). Filma opisuje kompleksne odnose između likova, ali s fokusom na prkosnu Džo. One imaju šarmantnog suseda Lorija koji mnogima priraste k srcu.
Ključna scena prosidbe na slikovitom brdu pod vetrovitim i olujnim nebom prepuna je neizrečene čežnje. Iako Gervigova svesno izostavlja fizički poljubac u korist očajničkog, suznog zagrljaja pod tmurnim svodom (za razliku od onog sirovog i pomalo nespretnog poljupca iz verzije iz 1994. sa Vinonom Rajder i Kristijanom Bejlom), glumačka hemija između dvoje protagonista poseduje takvu silinu da publika oseća neminovnost tog neostvarenog kontakta.
2. Priča o vitezu (A Knight’s Tale, 2001)
Ovaj energični klasik u režiji Brajana Helgelanda (Brian Helgeland) prati štitonošu Vilijama (Heath Ledger) koji se pretvara da je plemeniti vitez kako bi se takmičio na turnirima. Kada se zaljubi u plemkinju Džoselin (Shannyn Sossamon), ona od njega traži neobičan dokaz ljubavi: da namerno izgubi turnir kako bi dokazao da mu je njen ponos važniji od sopstvene slave.
Ako bih otišla dalje sa opisima, prkršila bih obećanje sa početka…
3. Sve reči utehe (Some Kind of Wonderful, 1987)
Remek-delo romantike iz zlatne ere srednjoškolskih filmova reditelja Hauarda Dojča (Howard Deutch) i scenariste Džona Hjuza (John Hughes) prati povučenog Kita (Eric Stoltz) koji pokušava da osvoji najpopularniju devojku Amandu (Lea Thompson).
Njegova najbolja drugarica, bubnjarka dečačkog stila Vots (Mary Stuart Masterson), potajno gaji duboka osećanja prema njemu. Dok mu pomaže da se pripremi za sastanak sa Amandom, ona mu predlaže „probni poljubac” u prigušenom svetlu auto-mehaničarske radionice. Taj dodir, započet kao nevina vežba, prerasta u duboko emotivan, elektrizujući trenutak potisnute strasti koji im oboma menja sve.

4. Zaljubljeni Šekspir (Shakespeare in Love, 1998)
Mladi i blokirani pisac Vilijam Šekspir (Joseph Fiennes) pronalazi inspiraciju u plemkinji Violi (Gwyneth Paltrow), koja se prerušava u muškarca Tomasa (Thomas Kent) kako bi glumila u njegovoj novoj drami. Ključni preokret se dešava nakon jedne od proba, kada „Tomas” predaje Vilijamu Violino pismo.
Prateći ga u čamcu na reci, Vilijam biva zatečen iznenadnim, strasnim poljubcem kojim mu Viola, još uvek pod muškom maskom, otkriva svoj pravi identitet.
5. Pokajanje (Atonement, 2007)
Reditelj Džo Rajt (Joe Wright) donosi nam zapanjujuću dramu o klasi, grehu i zabranjenoj ljubavi. Poljubac između aristokratkinje Sesilije (Keira Knightley) i sina kućne pomoćnice Robija ( James McAvoy) u prigušenom prostoru porodične biblioteke postao je kultni.
Sesilija, u nezaboravnoj smaragdnozelenoj haljini, biva pritisnuta uz visoke police sa knjigama. Poljubac koji dele je grozničav, gladan, sirov i potpuno oslobođen svih društvenih barijera, pre nego što se ne umeša neko treći.
6. Gordost i predrasude (Pride & Prejudice, 2005)
U ovoj adaptaciji klasika Džejn Ostin (Jane Austen), reditelj Džo Wright majstorski gradi tenziju kroz suptilne dodire, i kao što smo već rekli u nekim prilikama poljupci nisu ni neophodni. Ipak, u alternativnoj verziji filma namenjenoj američkom tržištu, dobili smo scenu na imanju Pemberli (Pemberley) koja donosi neverovatno olakšanje.
U toploj, prigušenoj svetlosti noćnog pejzaža, tek venčani Elizabet (Elizabeth – Kira Najtli / Keira Knightley) i gospodin Darsi (Mr. Darcy – Metju Mekfadjen / Matthew Macfadyen) sede blizu jedno drugog. Dok on šapuće njeno novo prezime i nežno joj ljubi lice, čelo i usne, publika doslovno prestaje da diše od romantične katarze.
7. Stari filmovi sa glumcem Žarkom Lauševićem: Oficir s ružom (1987) i Nož (1999)
Kultni klasik jugoslovenske kinematografije u režiji Dejana Šorka, smešten u Zagreb 1945. godine, donosi priču o zabranjenoj i opasnoj ljubavi. Prati mladog partizanskog oficira Petra (Žarko Laušević) koji se zaljubljuje u otmenu, prefinjenu udovicu Matildu (Ksenija Pajić).
Njihov poljubac predstavlja dramatičan, strastven i vizuelno prelep sudar dva potpuno različita sveta. Ako već spominjemo film Oficir s ružom, moramo spomenuti i drugi film Žarka Lauševića Nož. Antologijska, tiha i izuzetno intimna scena između Alije Osmanovića (Žarko Laušević) i studentkinje Milice (Bojana Maljević) predstavlja emotivno središte filma.
Dok stoje jedno naspram drugog, njihova ljubav prerasta u krik prkosa. Reči i suze koje dele u tom polušapatu donose trenutak čiste katarze, kulminirajući čuvenom, očajničkom replikom: „Treba mi? Samo ti mi trebaš!”…
8. Okrutne namere (Cruel Intentions, 1999)
Ova moderna i mračna adaptacija klasika Opasne veze prati manipulaciju u elitnoj njujorškoj školi. Kada se cinični zavodnik Sebastijan ( Ryan Phillippe) istinski zaljubi u čistu i principijelnu Anet (Reese Witherspoon), sve njegove odbrambene maske padaju.
Scena na železničkoj stanici, gde Sebastijan čeka Anet na vrhu pokretnih stepenica dok u pozadini sviraju melanholični klavirski tonovi pesme Colorblind grupe Counting Crows, predstavlja emotivni vrhunac filma.
9. Bioskop Paradizo (Cinema Paradiso, 1988)
Ovo remek-delo Đuzepea Tornatorea (Giuseppe Tornatore) predstavlja najlepšu i najnežniju posvetu istoriji kinematografije. Iako film prati Salvatoreov povratak u rodni sicilijanski gradić i uspomene na nikada prežaljenu mladalačku ljubav Elenu, najpoznatiji trenutak vezan je upravo za poljupce.
Naime, seoski sveštenik je decenijama cenzurisao sve romantične scene iz filmova, a Alfredo (Philippe Noiret), stari projekcionista, morao je da ih seče. Na kraju (ipak otkrivam kraj) Salvatore dobija rolnu filma na kojoj je Alfredo spojio sve te isečene poljupce. Gledanje te trake je prelepa, ali izuzetno melanholična scena koja slavi večnu ljubav i prolaznost vremena.
Sigurno i svako od vas ima svoju filmsku listu ,,ljubavnih žmaraca”, ako želite budite slobodni i pošaljite nam je na našu instagram stranicu
Naučna istraživanja pokazuju da gledanje emotivnih scena na filmu pokreće takozvane miror (preslikavajuće) neurone u našem mozgu. Zbog njih publika ne posmatra platno samo pasivno, već fizički proživljava ono što vidi, naš puls se ubrzava, nivo dopamina skače, a mi podsvesno osećamo istu strast, olakšanje i katarzu kao i glumci na ekranu.
Zato ovi filmski trenuci ostaju zauvek urezani u istoriju kinematografije, ali i u naša srca.